Mnogi ne znaju kako je nastala Oliverova ‘Cesarica’: ‘Nadao sam se da će mu se svidjeti’

Oliver Dragojević (Foto: Livio Andrijic / CROPIX)

Manifestacija ‘Trag u beskraju’ koja slavi stvaralaštvo Olivera Dragojevića i ove se godine održava u Veloj Luci od 26. do 31. srpnja. Središnji koncert održan je u ponedjeljak, 29. srpnja na kojem su nastupili Zorica Kondža, Jelena Rozga, Petar Grašo, Dalmatino, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Giuliano, mlade nade hrvatske glazbene scene Martin Kosovec i Roko Blažević, Antonio Serrano, Daniele di Bonaventura uz Simfonijski orkestar pod ravnanjem Alana Bjelinskog.

“Meni ovo znači puno, prvenstveno iz poštovanja prema čovjeku koji nam je u životu priuštio tako lijepe trenutke, dane, koncerte, atmosfere na bini, snimanja, tako lijepu glazbu. I sve što smo prošli s njim, znam da se nikad neće ponoviti. Iz čiste zahvalnosti, lijepo je jednom godišnje se prisjetiti svog prijatelja i pokazati da se prijateljstva ne zaboravljaju.

A kako ide vrijeme, raste i odgovornost da sačuvamo nešto od te lijepe glazbe što je ostalo. Lijepo je prisjetiti se tog divnog čovjeka, da se svi okupimo, da pjevamo i sviramo, a tu je toliko ljudi koji isto misle, vole glazbu i vole se prisjetiti Olivera Dragojevića”, izjavio je glazbeni producent središnjeg koncerta Ante Gelo, dugogodišnji Oliverov prijatelj i suradnik.

Koncert Trag u beskraju (Foto: Ante Cizmic / CROPIX)

Ulaznice planule u tren oka

Također, i ove godine koncert je bio otvoren za javnost i publika je pratila koncert s rive, iz brojnih brodica i kafića, a koncert je imao i direktni prijenos na prvom programu HRT-a.

“Trag u beskraju“ se nastavlja i nakon glavnog koncerta, a u utorak 30. srpnja s početkom u 21:30 na pijaci ispred crkve sv. Josipa je klapska večer s Tomislavom Bralićem i klapom Intrade, a karte za taj koncert su puno unaprijed rasprodane.

Zadnja večer, 31. srpnja rezervirana je za jazz večer, također ispred pijace, gdje će od 21:30 nastupiti Antonio Serrano i Federico Lechner izvodeći djela poznatih jazz velikana. Ulaznice se mogu kupiti na stranici Entrio.hr i u uredu Turističke zajednice Vela Luka radnim danom od 8 do 21 sat.


Koncert Trag u beskraju (Foto: Ante Cizmic / CROPIX)

Kako je nastala Cesarica?

Različite su priče o Oliveru ispričane za njegova života, ali i nakon njegove smrti. Ona koja govori o tome kako je nastala njegova najpoznatija pjesma ‘Cesarica’ posebno je zanimljiva. Novinar i glazbeni kritičar Zlatko Gall opširno je pisao o tome u biografskoj knjizi ‘Splitska dica – od zidića do vječnosti’.

“‘Cesarica’ ​​je bila prekretnica i dala je svim mojim budućim projektima i pjesmama jedan poseban ton. Nakon toga su me počeli slušati mladi ljudi, jednostavno me otkrila potpuno nova publika. Zbog ‘Cesarice’ ​​su se iz naftalina počele izvlačiti i moje stare snimke, pa su se mladi ljudi koji me nikada nisu slušali okrenuli klasicima: ‘Malinkonija’, ‘Papi’, ‘Galebu’…”, ispričao je.

Autor glazbe i teksta, Gibonni, otkrio je kako je napisao “Cesaricu”: “Zdenka Runjića sam upoznao ranije, na Splitskom festivalu 1990. godine, a kada sam čuo da pokreće Melodije hrvatskog Jadrana, ponudio sam mu dvije pjesme koje sam napisao. Jedna je bila ‘Cesarica’, a druga ‘Dobri ljudi’. Zdenko me pitao koja mi je draža, koju bih sam radije izvodio… Odgovorio sam bez razmišljanja: ‘Dobri ljudi’.

Na obljetnicu Oliverove smrti objavljena njegova nova pjesma: Mnogi su zaplakali kad su je čuli

Bolja je za mene sto puta od ove druge’. Zdenko je pristao da ja pjevam ‘Dobre ljude’, a za ‘Cesaricu’ je kazao kako mu se čini da bi se mogla svidjeti Oliveru. Nadao sam se da hoće… Sutradan sam otišao do Olivera doma, on je čuo ‘Cesaricu’, svidjela mu se, a ja sam kemijskom na komadu papira ispisao tekst. Ostavio sam ga na klaviru, a nas smo dvojica sjeli u dnevnom boravku, ćakulali i pili vino… Nismo ni vidjeli da je njegov pas Luna za to vrijeme prožvakao papir s tekstom pjesme. Jedva sam je ponovno napisao po sjećanju”, rekao je svojevremeno Gibonni.


Komentari