U svijetu danas možemo kupiti praktički bilo što, a roba iz bilo kojeg dijela svijeta može nam doći na vrata za najviše mjesec dana od narudžbe. Međutim, istovremeno javlja se drugi problem, a to je da je kvaliteta proizvoda sve gora, a kupci se gotovo svakodnevno pitaju varaju li ih prodavači.
Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na konferenciji “Budućnost hrane i maloprodaje”, održanoj početkom rujna u Zagrebu, naglasila je da je da je na terenu puno premalo inspektora.
“Treba pojačati inspekcijske nadzore, i mi sami kroz svoju regulativu moramo učiniti određene iskorake. Predložili smo da se reguliraju neka pitanja koja još uvijek nisu riješena ni na europskoj razini. Tako smo s Europskom komisijom otvorili politički dijalog da se, primjerice, propišu rokovi za smrznuto meso. Danas u hladnjacima imamo tzv. dinosaure, koje nitko ne bi dao svom djetetu jesti. Sama činjenica što je to legalno nije dobra”, naglasila je.
‘Probleme stvaraju strani trgovački lanci’
“Ako propišemo kvalitetu proizvoda, onda neće biti moguće da se pod svježe prodaje nešto što je putovalo dva ili tri, pa čak i više tjedana, kao što je sada slučaj”, upozorila je saborska zastupnica na konferenciji, dodajući da se svježim mesom može smatrati samo one koje je putovalo od farme ili tvornice do trgovine najviše 48 sati.
Problem stvaraju trgovački lanci u stranom vlasništvu koji koriste naše tržište za prodaju viškova, primaju potpore, a kod nas djeluju kao nelojalna konkurencija, tvrdi Petir. Zato ona predlaže da država treba postrožiti zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i jasnije propisati minimalnu kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. “Činjenica je da se način na koji su se pojedini trgovački lanci ponašali do sada ne smije nastaviti”, sumirala je Petir.
Osim problema sa svježinom mesa, stručnjaci upozoravaju da je boja mesa važan pokazatelj njegove kvalitete, ali potrošači često imaju pogrešnu percepciju o tome kako bi meso trebalo izgledati. Vakuumirano meso može imati ljubičasto-crvenkastu boju, što je normalno, dok crvenija boja obično ukazuje na starije meso.
Pogledajte što su znanstvenici našli u ljudskom mozgu: ‘Nije slučajno, toga će biti sve više’
Kako mesari varaju
Osim prodaje odstajalog mesa, mesari često pribjegavaju trikovima poput natapanja mesa vodom kako bi povećali njegovu težinu, čega mnogi kupci nisu svjesni. “Da znate, meso dolazi istovareno s vodom, tako da, ako vam narežu kilogram šnicle i dođete kući i stavite u frižider, nakon nekoliko sati neće biti jedan kilogram, jer meso kalira. Imaju i foru s vagom. Ispod papira uvijek stave komad nečega da gramaža bude veća jer tako šef objekta u kojem kupujete stavlja sebi bonus u džep”, otkrio je čovjek koji je zbog tih stvari dao otkaz u mesnici.
Također, u mnogim trgovinama se prodaje unaprijed mljeveno meso kako bi se riješili starih komada, što često smanjuje kvalitetu mesa. Sve ove prakse ukazuju na potrebu za strožim inspekcijskim nadzorom i boljom regulacijom tržišta.
No, najveća krinka, zbog koje je Petir upozoravala tijekom konferencije na potrebu inspekcijskog nadzora, ne tiče se samo “svježine” mesa, već i same mikrobiologije proizvoda. Nova istraživanja ukazuju na prisutnost mikroplastike u gotovo 90 posto proteina, uključujući meso i plodove mora što nosi potencijalne negativne posljedice po zdravlje.
Mikroplastika je sve veći problem
Istraživači Ocean Conservancyja i Sveučilišta u Torontu analizirali su 16 različitih izvora proteina, a rezultati studije, objavljene u časopisu Environmental Pollution, otkrili su da 88 posto uzoraka sadrži mikroplastiku, ukazujući na široku kontaminaciju plastikom u prehrani ljudi, piše New York Post.
Mikroplastika, odnosno čestice plastike manje od pet milimetara, prisutna je u različitim izvorima hrane, uključujući meso, plodove mora i biljne alternative. Istraživači su istaknuli da višekratno prerađeni proteini imaju tendenciju sadržavati veće razine mikroplastike u usporedbi s manje prerađenim pandanima. Možda zbog toga stručnjaci, ali i sami mesari savjetuju izbjegavanje kupnje mljevenog mesa.
Mikroplastika obično ulazi u tijelo putem kontaminirane hrane i vode. To može narušiti crijevni mikrobiom (zajednicu mikroba u vašim crijevima) i uzrokovati upalu. To dovodi do učinaka na cijelo tijelo putem imunološkog sustava i složenog, dvosmjernog komunikacijskog sustava između crijeva i mozga.
