Hrvatski psihijatri su zabrinuti zbog sve prisutnije agresije kod djece i mladih, koja je usmjerena ne samo prema drugima već i prema sebi, a uzrok sve većeg broja dijagnoza i njihovih kompleksnih stanja, od kojih će anksioznost postati sastavni dio života, vide u društvu i obitelji.
Mentalno i emocionalno zdravlje djece ugroženo zbog silnih iskušenja u kojima se danas nalazi zapadna civilizacija, upozoreno je na Školi dječje i adolescentne psihijatrije, na kojoj se u travnju ove godine razgovaralo o u posljednje vrijeme aktualnoj rodnoj disforiji.
Stručnjake brine sve prisutnija agresija kod djece i mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima već i prema sebi, a njihovo viđenje stvarnosti je obojeno emocijama. Djeca i mladi mogli bi osjećati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i opću dobrobit u narednim godinama, upozorila je agencija Ujedinjenih naroda koja skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i mladih (UNICEF) u svom izvješću objavljenom 2021. godine.
Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine
Izvješće Stanje djece u svijetu 2021 sa sloganom „On My Mind: promoting, protecting and caring for children’s mental health” predstavlja UNICEF-ov najopsežniji uvid u mentalno zdravlje djece, adolescenata i skrbnika u 21. stoljeću, koji je pokazao da su se čak i prije pojave pandemije COVID-19, djeca i mladi suočavali s izazovima mentalnog zdravlja bez značajnih ulaganja u njihovo rješavanje.
Na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi više od jednog od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina, ukazuju najnovije dostupne procjene.
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih: ‘Mogu imati iznimno štetne učinke’
Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini, a istovremeno postoje veliki nerazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje. Oko 2 posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava se u mentalno zdravlje, otkriva izvješće.
Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a, poručila je kako „Vlade ulažu premalo u rješavanje ovih kritičnih potreba”. „Utjecaj je značajan i to je samo vrh sante leda. Čak i prije pandemije, previše je djece bilo opterećeno težinom neriješenih problema mentalnog zdravlja. Ne pridaje se dovoljno važnosti odnosu između mentalnog zdravlja i budućeg kvalitetnog života”, zaključila je Fore.
Najvažniji pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih u Europi
Učestalost mentalnih poremećaja kod djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto dok je za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost 13,2 posto. Čak 9 milijuna djece i mladih u Europi, iz ove dobne skupine žive s nekim od mentalnih poremećaja, procjenjuje se.
Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj i Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja, prema dostupnim podacima.
Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka (10,9 posto) nego kod djevojčica (12,1 posto), dok je u Europi samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina. Za ukupno opterećenje bolestima (DALYs) za Hrvatsku, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja su na 3. mjestu, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, s udjelom 11,7%. prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Neki mentalni poremećaji ostaju neotkriveni do adolescencije
Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja kod mladih su poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, prejedanje), poremećaji ličnosti (paranoja, granični poremećaj ličnosti), ovisnost (alkohol, opioidi, duhan), poremećaji raspoloženja (depresija, bipolarni poremećaji, ciklotimija), psihotični poremećaji (shizofrenija, shizoafektivni poremećaj), anksiozni poremećaji (socijalna anksioznost, fobije, generalizirana anksioznost) i poremećaji u razvoju (poremećaji spektra autizma, ADHD).
Iako se neke od navedenih mentalnih poremećaja mogu pojaviti i dijagnosticirati u djetinjstvu, neki ostanu neotkriveni do adolescencije ili čak kasnije, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Američka liječnička udruga (AMA) je objavila novu analizu koja pokazuje da djeca, tinejdžeri i mlađe odrasle osobe imaju sve veću vjerojatnost da će imati problema s mentalnim zdravljem. Postoji visoka prevalencija mentalnih poremećaja koji pogađaju djecu i mlade, što ukazuje na to svaka deseta osoba (ili njih 293 milijuna) u dobi od 5 do 24 godine diljem svijeta živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem, poručila je AMA prije objave rada u časopisu JAMA Psychiatry.
Više istraživanja usmjerenih na uže raspone tih dobnih skupina
Citirajući podatke iz studije Globalnog tereta bolesti iz 2019., tim brazilskih i kanadskih sveučilišnih znanstvenika upozorio je na razdoblje od djetinjstva do rane odrasle dobi u kojem postoji „povećana osjetljivost na pojavu mentalnih poremećaja”. „Otprilike petina svih oblika nemoći povezanih s bolešću” može svesti na „mentalne poremećaje” u dobnoj skupini od 5 do 24 godine, za što su rekli da „obuhvaća jednu četvrtinu tereta mentalnih poremećaja u cijelom životnom vijeku”, otkrili su.
Tim je rekao da bi trebalo provesti više istraživanja usmjerenih na uže raspone tih dobnih skupina. Duševni poremećaji povezani su s visokim stopama napuštanja škole, niskom ekonomskom produktivnošću, zatvorima, samoubojstvom i beskućništvom, među ostalim nepovoljnim ishodima koji utječu na pojedince, obitelji i društvo u cjelini, istaknuli su.
Kod muškaraca se često javljaju poremećaji u ponašanju te poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD), dok su žene sklonije depresiji i poremećajima prehrane, a osobe koje su odgajane u obitelji u kojoj je postojalo zlostavljanja (seksualno ili fizičko), čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja ili također imaju poremećaje mentalnog zdravlja, također su skloniji su njihovom razvoju.
Najčešći poremećaji i oni koji su prisutniji tijekom tinejdžerskih godina
Depresija i anksioznost dva su problema mentalnog zdravlja sa znakovima koji su, inače, isti među tinejdžerima i odraslima. Tako 7,1% djece u dobi od 3-17 godina (približno 4,4 milijuna) ima dijagnosticiranu anksioznost, a 3,2% djece u dobi od 3-17 godina (približno 1,9 milijuna) ima dijagnosticiranu depresiju, pokazuje studija američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Postoje neki poremećaji mentalnog zdravlja koji počinju i/ili su češći tijekom tinejdžerskih godina, što uključuje poremećaje prehrane, poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje (ADHD) i samoozljeđivanje, ali bez obzira na specifični poremećaj mentalnog zdravlja, što je prije uočen, to je učinkovitije liječenje.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
