Kilogram ove namirnice u trgovinama je 69 centi, dok je na tržnicama znatno skuplje: ‘Bit će vam jasno zašto’

Tržnica (FOTO: Vanesa Padnzic/CROPIX)

Ne samo da kilogram cvjetače, brokule ili špinata ovih dana na tržnicama košta vrtoglavih pet eura, jednako toliko košta i korijen (glava) celera. Na tržnici u Utrini u Zagrebu kilogram s listom košta i šest eura.

Onaj koji u dućanima nalazimo s listom, a tvrdi se da je također porijeklom iz Hrvatske, prodaje se pak za 1,89 eura. U čemu je kvaka, zašto kod njega košta čak 6, a u trgovačkim centrima manje od eura, rekao je prodavač iz Zadra, piše Večernji.hr.

Na tržnici u Utrini u Zagrebu kilogram s listom košta i 6 eura (Foto: Darko Tomas / CROPIX)

‘Bit će vam jasno zašto’

“Eto, i moja mrkva je tri eura, a u trgovačkim lancima manje od jednog. No kad probate ovu mrkvu i njihovu, bit će vam jasno zašto. Uostalom, kad bi pala potražnja, pala bi i cijena, odvraća.

No pita li se poljoprivrednike s Neretve koji svoj trud i muku prodaju na veliko otkupnim centrima, i oni sumnjaju u opravdanost cijena na tržnicama”, napominje.

Cvjetaču koja se danas prodaje na tržnicama po pet eura kod njih je u veleprodaji 1,20 eura/kg, kupus i kelj koji na tržnicama koštaju 3 eura, a u trgovačkim centrima manje od eura, oni su prodali za 0,29 eura, odnosno 0,65 eura, a korijen celera u prosjeku za 1,50 eura/kg.

Kilogram celera u trgovinama je 69 centi
(Foto: Berislava Picek/ CROPIX)

‘Cijene su stvarno bezobrazne’

“Cijene su stvarno bezobrazne, svi oni na tržnicama reći će da je roba domaća, a danas svatko može registrirati neki vrtić u kojem nema dovoljno ni za sebe kao OPG i cijelu godinu prodavati na tržnicama.


Ni porez ne plaćaju”, kaže voćar i povrćar Neven Mataga iz Opuzena ističući kako bi se sve to dalo riješiti kad bi institucije radile svoj posao.

Poigrajte se sastojcima i napravite brze pizza-rolice za cijelu obitelj

Kad bi se htjelo, lako bi se saznalo tko je proizvođač, a tko švercer na tržnicama. Ovako ispada da od otkupa do maloprodaje cijena proizvoda neopravdano naraste i 2-3 puta pri čemu su debelo oštećeni i proizvođači i potrošači, a oni u sredini beru vrhnje, tvrdi taj poljoprivrednik.

Kako smo, kako se kaže, u tržišnoj ekonomiji, država bi, dodaje on, trebala biti ta koja će vidjeti tko diže marže i 200 posto i na neki način reagirati kako bi zaštitila prave proizvođače.


Komentari