Hrvatskom vladaju neizdržive vrućine, a slična situacija je i u susjedstvu. U Srbiji je zbog vrućina upaljeni i crveni meteoalarm. Na vrućine su posebno osjetljivi stariji ljudi i srčani bolesnici. Kardiolog iz Srbije dr. Goran Popović podijelio je neke savjete za borbu s vrućinama.
Posebno je važno znati prepoznati opasne simptome. U emisiji “Uranak” na K1 televiziji dr. Popović je opisao na što treba obratiti pažnju, kako se zaštititi i kako se prilagoditi nesnosnim vrućinama. Rekao je da je tijekom ovakvih vrućina mnogim pacijentima potrebno korigirati terapiju te da se nažalost javlja velik broj pacijenata koji se prvi put susreću s kardiološkim problemima od kojih su najčešći skokovi ili padovi tlaka.
“Pacijent od oko sedamdeset godina, koji ima visok tlak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent, a ima i dijabetes, na primjer je na velikom broju različitih lijekova. Svaki od ovih lijekova može na određeni način utjecati na krvni tlak. Takvim pacijentima savjetuje se češće mjerenje krvnog tlaka kod kuće i na temelju toga prilagođavanje terapije”, savjetovao je Popović.
‘U sobi neka bude oko 27 stupnjeva’
Mnogi liječnici preporučuju da temperatura u klimatiziranom prostoru bude osam stupnjeva ispod vanjske temperature, no Popović kaže da je u ekstremnim uvjetima u redu malo odstupati od tog pravila.
“Kad je vani 40 stupnjeva, naravno da nećete držati klimu na 32 stupnja, ali aklimatizacija je jako bitna. U sobi neka bude oko 27 stupnjeva, neće biti previše. Ne treba pretjerivati i nemojte je spuštati ispod 25. To je donja granica ugode kad se tijelo može prilagoditi, jer ako dugo ostanete u toj hladnoj prostoriji i izađete bez ikakve aklimatizacije, možete se stvarno srušiti,” napominje kardiolog.
“Mnogi ljudi u autu drže jako nisku temperaturu, a onda kad izađu iz auta padnu i prevrnu se pored njega. Ako već planirate izaći iz ureda, auta, kuće, povisite temperaturu na oko 27 stupnjeva. Imat ćete manji toplinski šok kad izađete na 40 stupnjeva,” dao je praktičan savjet.
‘To može dovesti do kolabiranja’
Kaže da bi bilo idealno sve obaveze riješiti do 10 sati dok je vrućina još podnošljiva. “Ako baš morate izaći u podne, odaberite sjenovitu stranu ulice. Ako nema hlada, obavezno stavite šešir ili kapu na glavu. Poželjno je da kapu okrenete naopako kako biste zaštitili vrat, jer kroz njega prolaze krvne žile, a sunčanje vrata može dovesti do kolabiranja zbog širenja krvnih žila”, opisuje kako su kapa i šešir obvezno po ovakvom vremenu.
“Moramo znati da najviše strada naš mozak, ali i cijeli organizam može pretrpjeti razne ozljede. Nosite bocu vode koja ne mora biti hladna, čak i mnogi liječnici tvrde da je mlaka voda bolja, iako se to nikome od nas ne čini kao razumno objašnjenje,” kaže liječnik i objašnjava zašto po vrućini nije poželjno piti ni pivo:
“Pivo pojačava znojenje, što će rashladiti kožu i potpuno vas iscrpiti, jer gubite tekućinu i elektrolite. Kada unesete tekućinu, morate nadoknaditi elektrolite kako ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem vam da pijete magnezij jer stabilizira otkucaje srca. Dovoljno je piti samo običnu vodu, možda jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita za nadoknadu. Vrlo je važno znati koja količina vam je potrebna, na ovoj temperaturi trebate piti do 3 litre vode dnevno, a oni koji rade na otvorenom moraju piti šest-sedam litara vode, jer znojenjem gube mnogo tekućine.”
‘Treba izbjegavati lepinje i lisnato tijesto’
“Kardiovaskularni sustav na velike vrućine prvo reagira snižavanjem krvnog tlaka, jer se krvne žile šire. Nagli pad tlaka može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno, a nemate odgovarajuće liječenje koronarne bolesti, može izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti,” kaže doktor.
“Što se tiče probavnog sustava, neizravno može opteretiti vaš kardiovaskularni sustav ako jedete kalorične i masne namirnice. Zato se preporučuje ne konzumirati velike količine mesa i masne hrane, jer je za probavu takve hrane potrebno puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sustav i može uzrokovati brojne posljedice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tekućine,” dodaje.
Rekao je da bi trebalo izbjegavati lisnato tijesto i lepinje, a da bismo trebali jesti žitarice i lako probavljivu hranu. Za kraj je objasnio razliku između sunčanice i toplinskog udara.
Sunčanica i toplinski udar
“Sunčanica nastaje ako smo dugo bili izloženi izravnoj sunčevoj svjetlosti bez zaštite. Ako glava nije zaštićena, prvi simptomi su glavobolja, slabost, nestabilnost, vrtoglavica, a na kraju i nesvjestica. Mogu se javiti mučnina, povraćanje i povišena temperatura. Sve je to posljedica izravnog izlaganja suncu; tijelo se počinje znojiti, ali to nije dovoljno da se rashladi. Najčešće je to posljedica boravka na suncu”, opisao je kako obično izgleda sunčanica.
“Simptomi toplinskog udara mogu biti slični sunčanici, iako se prvo javljaju slabost, temperatura, a potom groznica, mučnina i glavobolja. Glavna pomoć je sklanjanje sa sunca ili iz pregrijane prostorije, polijevanje tijela vodom, unos vode, ali ne morate unijeti velike količine tekućine odjednom.
Ako primijetite da su vam usta suha i da se ne možete znojiti, popijte čašu vode, a zatim svake dvije minute popijte par gutljaja jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidracije i nećete ga opteretiti velikom količinom tekućine,” savjetovao je Popović.
Ova bolest postala je veliki problem u Hrvatskoj: Može se pojaviti bilo kada i ima teške simptome
