Brojne probleme sa srcem i krvožilnim sustavom povezuju s hranom i načinom prehrane pa i liječnici, među kojima u kardiolozi, nude savjete što od pića i hrane treba izbjegavati-
Ako vam je na umu zdravlje srca možda biste trebali poslušati nedavni savjet kardiokirurga Jeremyja Londona, dr. med. koji tvrdi da je kao kardiokirurg vidio štetu koju određena hrana uzrokuje.
Tako je nedavno objavio video na svom TikTok profilu @drjeremylondon kako bi ponudio savjet svima nabrojavši četiri namirnice koje on izbjegava kao kardiokirurg, piše Best Life.
@drjeremylondon 4 foods that I absolutely avoid as a cardiac surgeon #doctor #surgeon #heartdoctor #heartattack #fypツ ♬ original sound – Dr. Jeremy London, MD
‘Ime govori sve, zar ne’
Brza hrana:
London brzu hranu naziva skupinom namirnica broj jedan koju izbjegava.
“Ime govori sve, zar ne? Većina onoga što je dostupno u lancima brze hrane je ‘jestivi prehrambeni proizvod’, to čak nije ni prava hrana”, kaže kardiokirurg.
Sokovi:
Nije bitno hoćete li se odlučiti za niskokalorični sok ili bez šećera: kada je riječ o zdravlju srca, London kaže da je važno izbjegavati i obična i dijetalna bezalkoholna pića. “Tekuća smrt – nemojte ih piti”, kaže gledateljima.
Mliječni proizvodi:
London također savjetuje da ne koristite mliječne proizvode.
“Mi smo jedini sisavci koji piju mlijeko izvan djetinjstva, a pijemo ga od druge vrste. Razmislite o tome”, kaže on. American Heart Association preporučuje da odrasli koriste samo mliječne proizvode s niskim udjelom masti ili bez njih, jer sadrže manje zasićenih masti od punomasnog mlijeka.
“Visoki LDL-C kolesterol jedan je od šest glavnih čimbenika rizika za bolesti srca koji se mogu promijeniti, liječiti ili modificirati. Također može dovesti do razvoja drugih bolesti srca i krvnih žila.”
Alkohol:
Zadnje što London kaže da izbjegava je alkohol, i to i prekomjerno ispijanje žestokih pića i nekoliko čaša vina uz večeru.
“Alkohol je apsolutno toksičan za svaku stanicu u našem tijelu. Čak je i umjerena ili povremena upotreba zapravo štetna. Dakle, ako toliko radimo na poboljšanju našeg zdravlja, najmanje što možete učiniti je prestati aktivno trovati svoje tijelo”, upozorava London.
Bolest zvana ‘tihi ubojica’ kosi Hrvate: ‘Domovi zdravlja kaskaju s pretragama’
Vodeći uzrok smrti
Kardiovaskularne su bolesti (KVB) većinom uzrokovane aterosklerozom odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija.
KVB su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: preko 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) je odgovorna za 7,3 milijuna od ukupno broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) su odgovorne za 6,2 milijuna smrti, piše HZJZ.
Srce može postati ranjivo od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, ili od prevelike razine stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane kompromitirana, dolazi do kardiovaskularne bolesti, širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
