Vrućine u Zagrebu nesnosne su za mnoge, ali važno je napomenuti da za neke građane mogu biti i opasne. Srčani pacijenti posebno su osjetljivi na bilo kakve ekstremne uvjete, pa tako i na ekstremne vrućine. Osim srčanog udara za koji su sigurno svi čuli, postoje druga manje poznata stanja i problemi srca o kojima je važno biti informiran.
O aritmijama srca manje se zna i piše. Upravo iz tog razloga odlučili smo se obratiti udruzi Ritam srca koja se bavi edukacijom o bolestima srca. Razgovarali smo s predsjednicom udruge i kardiologinjom s KBC Rebra Borkom Pezo, koja nam je objasnila što je točno to stanje srca, kako ga prepoznati i kako se nositi s njime.
Kardiologinja je na početku upozorila da vrućine nisu opasne samo za srčane pacijente. “Zbog vrućina ljudi moraju biti na oprezu. Svi mi to znamo, ali se ne pridržavamo. Mislimo da se nama neće ništa dogoditi. Tu je dosta važna kontrola ponašanja i remodeliranje ponašanja uslijed vrućina. Kod takvih promjena dolazi do povećanog znojenja koje služi za regulaciju topline tijela, međutim ono dovodi do gubitka elektrolita. Nedostatak elektrolita koje gubimo znojenjem i isparavanjem mogu dovesti do promjena odnosno pogodovati nastajanju srčanih aritmija, budući da su elektroliti ključni za nastajanje srčanih potencijala”, upozorila je.
‘Javlja se kod svake treće osobe iznad 75 godina’
Elementi natrij, kalij i kalcij ključni su za pravilne srčane kontrakcije. Liječnica nam je objasnila da njihove niske vrijednosti pogoduju nastanku aritmije. “Mi pacijente učimo da paze na unos elektrolita, da nadoknade kalij i paze na unos magnezija. I naravno da piju dovoljno tekućine te da se prije svega ne izlažu vrućem zraku. Svi se trebamo štititi i mladi i stari, posebno oni koji znaju da imaju bolesti. Nitko ne treba testirati svoje mogućnosti”, objasnila je.
Doktorica Pezo rekla je da oni kao udruga vole raditi na podizanju svijesti građana i kaže da je zadovoljna jer je doista više građana i što posebno naglašava da je važno, liječnika opće prakse, dobro upoznato s aritmijom. Rekla je da joj je drago što se sve više koristi pojam aritmologija, kao grana kardiologije koja se bavi ovim stanjem srca. Kaže da u Hrvatskoj ima samo tridesetak aritmologa.
Zatim je opisala najčešću aritmiju. “Najčešća aritmija je fibrilacija atrija. Ona se javlja kog svake treće osobe iznad 75. godine, a iznad 65. godine isto raste. Mi ju nazivamo i apsolutnom aritmijom. To je stanje kad srčane pretklijetke jako brzo rade, toliko brzo da se stišću srce. To je poput okretanja Zemljine kugle koje je toliko brzo da ne padamo. Frekvencija je toliko brza da ne uzrokuje srčano stiskanje”, slikovito je opisala.
‘Osoba si sama satom može snimiti EKG’
“Postoji jedan dio unutar pretklijetke u kojem može nastati ugrušak kojeg se najviše bojimo. Ako smo dehidrirani, laički rečeno krv je gusta, i to pogoduje nastajanju ugruška koji nikad nije dobar. Kako bi ljudi prepoznali aritmiju moraju znati da uopće postoji. Velik broj ljudi zna za srčani, moždani, dijabetes, ali je i za ovo stanje srca”, naglašava važnost informiranja.
“Budući da je cijela dijagnoza latinska ljudi to teže pamte. Ako imaju povećanu masu, dijabetes, povišen tlak ili na primjer prestanak disanja u snu, to znači da imaju povećan rizik od aritmije. Trebaju se javiti liječniku obiteljske medicine koji će snimiti EKG i vidjeti kakav je ritam srca. Ovakva aritmija se može javljati povremeno, onda treba ići na detaljniji monitoring a to je 24-satno snimanje koje može biti i dvodnevno ili trodnevno”, opisuje da dijagnosticiranje nekad može biti kompleksno.
“Postoji i opcija pametnih satova koji snimaju tlak i EKG. Osoba tad kad osjeti aritmiju sama si može snimiti EKG. Važno je slušati vlastito tijelo, naučiti pipati srčano bilo na arteriji podlaktice. Ako je ritam punjen pravilnim razmacima onda je dobro, a ako je isprekidan i ako su razmaci različite duljine, onda nije”, objasnila je prednost nove tehnologije u dijagnosticiranju.
‘Vidio sam da se to ne može’
Udruga Ritam srca objavljuje serijal kratkih filmova svjedočanstva osoba s aritmijama u kojem prikazuje kako osobe s ovim zdravstvenim problemom izborile nastavak normalnog života. Jedan od njihovih sugovornika je planinar Ante kojem su problemi sa srcem umalo oduzeli najdraži hobi.
“Naravno da mi je to strašno smetalo. Planinarenje je ogroman dio mene, u meni je bila velika praznina. Nadao sam se da ću se moći malo-pomalo švercat, ali vidio sam da se to ne može. Ne možeš planinariti ako si oštećen. Nisam se dobro osjećao. I nisam se pomirio s tom logikom”, opisao je svoje muke Ante, koji je po struci električar.
“U razgovoru s kardiolozima shvatio sam da se i srce može poremetiti. Shvatio sam to i kroz svoju struku. Nikad prije nisam imao probleme sa srcem. Živio sam punim životom, imao sam snage kao bik. Na satu sam vidio da imam jako puno otkucaja. Nazvao sam doktoricu i odmah mi je rekla da je vjerojatno aritmija”, opisao je kako je brzo dijagnosticirana.
‘Bio sam sretan luđački’
Ante je došao u Zagreb na zahvat ablacije. Kaže da je bio strpljiv te da je oporavak bio proces koji je išao dobrim putem.
“Bolje da idem na ablacije nego da pijem tablete. Vidio sam da se samo uz tablete aritmija vraća i ponavlja. Trebalo mi je vrijeme da donesem odluku i da odem na drugu ablaciju, što mi je na kraju omogućilo da se vratim starom načinu života.
Nakon četiri, pet mjeseci sam se vratio u planinu. Bio sam sretan luđački”, zaključio je svoju borbu s bolesti ovaj strastveni planinar.
Zujanje u ušima može biti opasno: Odmah zovite hitnu pomoć ako uočite ove simptome
