Povodom obilježavanja Dana mozga donosimo niz članaka na tu temu kako bismo upozorili na važnost očuvanja tog organa. Razgovaramo s liječnicima te donosimo iskustva oboljelih kako bismo informirali javnost o prevenciji bolesti, ali i prepoznavanju simptoma na vrijeme kako bi se spriječili fatalni ishodi.
Migrene su česta i iritantna boljka koja pogađa mnoge ljude diljem svijeta. Pulsirajuća bol u glavi, mučnina i zamagljen vid u nekim slučajevima traju danima. Znanstvenici vjeruju da je uzrok migrena moždana aktivnost, no desetljećima tragaju za odgovorom zašto se zapravo javljaju.
Istraživanje na miševima, objavljeno 4. srpnja u časopisu Science, sada nudi tragove o neurološkim promjenama koje izazivaju migrene. Istraživanje sugerira da kratkotrajni “zastoj” u mozgu, kada neuronska aktivnost prestaje, privremeno mijenja sastav cerebrospinalne tekućine, bistre tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Istraživači smatraju da ta promijenjena tekućina putuje kroz otvor koji su tek sad otkrili do živaca u lubanji gdje aktivira receptore za bol i upalu, što uzrokuje glavobolje.
Sam mozak nema receptore za bol
“Ovaj rad mijenja način na koji mislimo o porijeklu glavobolja,” kaže Gregory Dussor, neuroznanstvenik na Sveučilištu Texas u Dallasu. “Glavobolja bi mogla biti opći znak upozorenja za mnogo toga što se događa unutar mozga, a što nije normalno.”
“Naš mozak nas zapravo pokušava zaštiti s pomoću migrene. Bol je zapravo signal osobi da se odmori, oporavi i spava,” kaže koautorica studije Maiken Nedergaard, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Sam mozak nema receptore za bol, osjećaj glavobolja dolazi iz područja izvan mozga koja su u perifernom živčanom sustavu. No, kako mozak, koji nije izravno povezan s perifernim živčanim sustavom, aktivira živce da uzrokuju glavobolje, slabo je razumljivo, što otežava liječenje.
Migrenama često prethodi aura
Trećina osoba s migrenom doživljava fazu prije glavobolje poznatu kao aura koja ima simptome poput mučnine, povraćanja, osjetljivosti na svjetlo i utrnulosti. Može trajati od pet minuta do sat vremena. Tijekom aure, mozak doživljava zastoj poznat kao kortikalna šireća depresija (CSD), kada neuronska aktivnost privremeno prestaje.
Studije o migrenama sugeriraju da se glavobolje javljaju kada molekule iz cerebrospinalne tekućine izlaze iz mozga i aktiviraju živce u meningama, slojevima koji štite mozak i leđnu moždinu.
Tim neurologa želio je istražiti postoje li slična curenja cerebrospinalne tekućine koja aktiviraju trigeminalni živac, koji prolazi kroz lice i lubanju, gdje se spajaju grane različitih živaca. Ovo je središte za prenošenje osjetnih informacija između lica i čeljusti do mozga, te sadrži receptore za bol i upalne proteine.
Znanstvenici su otkrili nepoznati otvor u lubanji
Autori su uzgojili miševe koji su doživljavali CSD i analizirali kretanje i sadržaj njihove cerebrospinalne tekućine. Tijekom CSD-a, otkrili su da su koncentracije nekih proteina u tekućini pale na manje od polovine uobičajenih razina. Razine drugih proteina su se više nego udvostručile, uključujući protein CGRP koji prenosi bol.
Istraživači su također otkrili prethodno nepoznati otvor u zaštitnim slojevima oko trigeminalnog ganglija, koji omogućuje da cerebrospinalna tekućina prodre u te živčane stanice. Tako su testirali aktivira li cerebrospinalna tekućina s različitim koncentracijama proteina trigeminalne živce kod kontrolnih miševa.
Tekućina prikupljena ubrzo nakon CSD-a povećala je aktivnost trigeminalnih živčanih stanica, što ukazuje na to da glavobolje mogu biti izazvane signalima boli koje šalju ove stanice. No, tekućina prikupljena 2,5 sata nakon CSD-a nije imala isti učinak.
Proteini koji uzrokuju bol razgrađuju se u mozgu
“Što god je oslobođeno u cerebrospinalnoj tekućini, razgrađuje se. Dakle, to je kratkotrajna pojava,” zaključuje Nedergaard. “To dobro pokazuje interakciju onoga što se mijenja u mozgu i utjecaja na periferiju. Može postojati međusobna komunikacija između tih dviju komponenti živčanog sustava i trebali bismo to više istraživati,” kaže Philip Holland, neuroznanstvenik na King’s College London.
Promjena vremena bit će tlaka za jednu skupinu ljudi: Visoka stopa vlage u zraku donosi probleme
Dussor sugerira da bi znanstvenici trebali istražiti zašto proteini u cerebrospinalnoj tekućini koji pogađaju trigeminalni ganglion uzrokuju glavobolje, a ne drugu vrstu boli. “Ovo će postaviti mnogo zanimljivih pitanja u ovom području i vjerojatno će biti izvor mnogih novih istraživačkih projekata”, najavio je.
