Ovogodišnji srpanj bio je nadprosječno topao kažu prognostičari, a kako kaže meteorolog Zoran Vaukula, jedan je od najtoplijih u povijesti službenih mjerenja. Dapače, nalazimo se na pragu novih toplinskih valova jer i kolovoz će oboriti rekorde, najavljuje Vakula.
Kao što se moglo i očekivati nakon mnogobrojnih suhih, pretežno sunčanih i vrućih dana, ovogodišnji je srpanj diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao. Štoviše, jedan od najtoplijih u znanoj povijesti službenih mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a počela još sredinom 19. stoljeća. Primjerice, u Splitu, na Marjanu, srednja temperatura zraka ovoga je srpnja na 4. mjestu u nizu najviših, odmah iza one 2015. godine, te 2012. i 1950. U Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru topliji srpanj od ovogodišnjega bio je pak samo 2012. i 2015. godine. Još iznimniji je bio – na 2. mjestu najtoplijih – u Kninu, gdje je rekord još uvijek iz 1950. godine, te u Rijeci i na Zavižanu, gdje su rekordi iz 2015. godine, kao i na Griču, na kojem postoje redoviti srpanjski podaci mjerenja još iz 1862. godine. Potvrde li klimatolozi DHMZ-a – u Šibeniku je ovoga srpnja izjednačen rekord iz 2015. godine – 28,0 °C, a u Krapini će od ove godine vjerojatno najviša srednja srpanjska temperatura zraka biti 23,1 °C”, najavljuje Zoran Vakula za HRT.
I u kolovozu, ništa novo
“Već sada se može gotovo pa tvrditi kako će se ostvariti prognoze iznadprosječno toplog ljeta. Naime, i prognoze za kolovoz daju prilično veliku vjerojatnost za njegovu iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka”, nagovješta prognostičar HRT-a Zoran Vakula i kaže da će najtoplije biti u prvom tjednu kolovza nakon kojeg se “treba prilagoditi novom toplinskom valu”.
“U drugom i četvrtom kolovoškom tjednu povećava se vjerojatnost za nestabilnije i manje vruće dane, gdjekad i “samo” tople, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne, a ponovno znatnije pozitivno odstupanje od višegodišnjih srednjih vrijednosti u većini je Hrvatske vjerojatnije u trećem tjednu kolovoza. Naravno, te prognoze nisu pouzdane kao one za prvih tjedan dana i promjene su još moguće. Još uobičajeno nepouzdanije su prognoze oborine. Ako se trenutačno najvjerojatnije ostvare”, najavljuje Vakula.
