Međunarodni dan starijih osoba obilježava se svake godine 1. listopada. Ovaj dan posvećen je priznavanju doprinosa starijih osoba i rješavanju problema koji utječu na njihove živote. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana starijih osoba je Dostojanstveno starenje: važnost jačanja sustava skrbi i podrške za starije osobe diljem svijeta.
Starenje stanovništva glavni je globalni trend koji preoblikuje društva diljem svijeta. Očekivani životni vijek pri rođenju sada premašuje 75 godina u polovici svjetskih zemalja, što je 25 godina više nego 1950. godine. Predviđa se da će do 2030. broj starijih osoba nadmašiti broj mladih na globalnoj razini, a taj će porast biti najbrži u zemljama u razvoju.
U Zagrebu žive 158.773 osobe stare 65 i više godina (62.517 muškaraca i 96.256 žena) te iste čine 20,7 % ukupne zagrebačke populacije, stoji u Popisu stanovništva iz 2021. godine. Zamjetno je povećanje udjela starijih osoba za 16,1 % u odnosu na zadnju popisnu 2011. godinu, odnosno za 22.003 starije osobe. Značajan broj osoba je u dubokoj starosti (85 i više godina života), koje su u 2021. godini zastupljene s udjelom od 10,9 % ukupnog broja starijih osoba u gradu.
NeVidljive se bave ženama iznad 65 godina
„Međunarodni dan starijih osoba trebao bi osvijestiti koliko su starije osobe dale doprinosa zajednici i koliko bi doprinosa mogli dati zajednici ukoliko bismo im kao društvo posvetili dužnu pažnju, pružiti im veće mogućnosti za sigurniji i kvalitetniji život. Kada smo na Povjerenstvu za ravnopravnost spolova prije dvije godine odlučile otvoriti novu temu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama činilo nam se da je vrijedno otvoriti i temu nasilja nad ženama starije životne dobi“, kaže Rada Borić, predsjednica gradskog Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Rada Borić o kampanji „NeVidljive“.
U sklopu kampanje „NeVidljive“ u Povjerenstvu su se odlučili baviti se ženama 65 plus godina često u riziku od siromaštva i nasilja. Cilj kampanje je osvijestiti nasilje nad osobama starije životne dobi.
„Govorimo o svim vrstama nasilja, ne samo fizičkom i psihičkom nasilju, koje je prisutno u izrazito visokom postotku, nego i ono što često zaboravljamo, a to je ekonomsko, institucionalno nasilje i zanemarivanje osoba starije životne dobi“, kaže Borić.
Mjesecima čekaju mirovinu: Krše im se prava, a izgubili su i važan povrat troškova
Treba ohrabriti žene i prijaviti nasilje
Ideja je bila i predložiti mjere da se s jedne strane nasilje smanji i da ga se spriječi, što znači da osim što bi trebala biti značajnija edukacija i osvještavanje samog nasilja prema ženama koje vrlo često, a to je kaže Borić, pokazalo istraživanje, nasilje ne prijavljuju iz dva razloga. Jedan razlog je ekonomska ovisnost o članovima obitelji, a s druge strane je prisutno institucionalno nasilje kada se osobe nalaze u domovima za starije osobe ili kada se obraćaju socijalnim ili zdravstvenim službama.
„Jako nam je važno da i one same osvijeste, da ih ohrabrimo da prijave nasilje! Ne smijemo dobiti visok postotak osoba koje ne prijavljuju nasilje zbog stida. Razumijemo i da je ženi teško prijaviti partnera, bivšeg partnera, oca svoje djece kao nasilnika, ali ženama je dodatno teško prijaviti članove obitelji, a posebno ako je nasilnik vlastiti sin. Na žalost, živimo u zajednici u kojoj će se ženi reći u tom slučaju – pa sama si ga odgojila“, kaže Borić.
U upitniku koji je bio ostavljen u gradskim zdravstvenim ustanovama, domovima za starije i nemoćne, socijalnim ustanovama i u mjesnim odborima, bilo je važno da je i pitanje o razlozima neprijavljivanja nasilja, kaže Borić. „Dobili smo veliki postotak odgovora da ne prijavljuju nasilje zato što nasilje u 59,5 % vrše članovi obitelji, a 80 posto ne prijavljuje nasilje jer “ne vjeruje da bi prijava išta promijenila” I to jako zabrinjava. Nasilje institucija prijavljuje pak 16,7 %. Ako zamislimo kako je teško dobiti mjesto u domu za starije i u onom trenutku kada žena i dobije mjesto, ako se na nešto prituži dobije često odgovor, neka budu sretne da su dobile mjesto u domu. Tada će žene šutjeti“, pojašnjava Borić.
Četiri žene u 2022. ubili su sinovi
Ideju o pokretanju kampanje „NeVidljive“ bila je sumorna statistika da su u 2022. godini četiri žene ubili njihovi sinovi, kaže Borić. Brutalizacija nasilja, femicid nad ženama, o čemu se konačno govori znatno više, no još uvijek se ne govori o tome da sinovi ubijaju majke.
„Ostaje nam velika zadaća u zaštiti osoba starije životne dobi i uvođenje mjera koje bi mijenjale i odnos prema njima i osigurale im kvalitetan i siguran život. Grad Zagreb je osigurao dobru mjeru, da osobe starije od 65 godina imaju besplatan javni prijevoz. Ta tramvajska karta znači mobilnost, dostupnost, jer naši stariji sugrađani, najveći broj njih, imaju male mirovine. Nešto što je ‘luksuz’ ne mogu si priuštiti, poput odlaska u kazalište ili susret s prijateljima, jer moraju plaćati tramvajsku kartu“, objašnjava naša sugovornica.
Grad može i osigurava nizom mjera bolji i dostojanstveniji život starijim osobama, poput osiguranja, izgradnjom novih, većeg broja smještaja u domovima za starije osobe, povoljan najam starijim osobama samcima gradskih stanova, zatim bolju primarnu zaštitu i slično, zaključuje Borić.
