Obavezno mjesto malih i velikih Zagrepčana je Tehnički muzej Nikola Tesla. Svi smo kao mali provodili sate i sate među eksponatima, jedva čekali da počne predavanje u Planetariju, spuštali se u Rudnik… Danas vodimo svoju djecu koja s istim žarom i znatiželjom proučavaju svaki kutak muzeja, a danas mogu i posjetiti kabinet Nikole Tesle. Ovaj simbol Zagreba ove godine slavi 70 godina što je bio povod za razgovor s ravnateljicom Tehničkog muzeja Nikola Tesla Markitom Franulić.
Uskoro se približava 70. obljetnica muzeja, što mogu Zagrepčani očekivati za obljetnicu?
Cijela 2024. nam je u znaku 70. obljetnice osnutka no obilježit ćemo je izložbama tijekom jeseni. Pripremamo izložbu i publikaciju koje će biti posvećene primarno arhitektonskom kompleksu Muzeja, sagledanom kroz društveni i povijesni kontekst vremena izgradnje, nekadašnjim i današnjim planovima razvoja. Predstavit će se i izložbena djelatnost Muzeja kroz povijest. Pronašli smo mnogo zanimljivog arhivskog materijala i fotografija te neke podatke koji nam nisu bili poznati. Zgrade Muzeja u Savskoj koje je projektirao Marijan Haberle, pripadaju vrhunskim ostvarenjima moderne arhitekture u drvu i zaštićeno su kulturno dobro RH.
Najesen će također biti izložba akvizicija muzejske građe od 2017. do 2024., gdje ćemo predstaviti izbor predmeta nabavljenih otkupom i donacijama u proteklih sedam godina, kako bismo prezentirali jednu od naših temeljnih aktivnosti – prikupljanje građe.
U rujnu će biti otvorena izložba „Porodica i domaćinstvo, lepršava svakodnevica Dušana Bekara“. Dizajner D. Bekar surađivao je s nizom tvornica i poduzeća, osobito u periodu od 1950-ih do 1970-ih, što se preklapa s ranom poviješću Muzeja, a predstavit ćemo i s time povezanu građu iz fundusa.
Imat ćemo i izložbe „Rad i otpor“ – o tekstilnoj industriji kao karakterističnom području ženskog rada i organiziranog ženskog otpora te borbe za ostvarivanje ekonomske i društvene ravnopravnosti; potom izložbu koja kritički sagledava obnovljive izvore energije, te izložbu „Od Morsea do e-pošte“, koja će biti jezgra budućeg postava komunikacija.
Mladu publiku je najteže privući
Najpopularniji muzej među mlađom populacijom je Tehnički muzej Nikola Tesla, čime sve privlačite mlade posjetitelje?
Iskustvo nam pokazuje da je Muzej popularan među svim generacijama posjetitelja, a mlade je najteže privući. Mladi su najbrojniji posjetitelji Festivala znanosti, određenih tematskih izložbi i edukativnih programa poput Tjedna mobilnosti, DIY radionica. Osobito su im zanimljivi dijelovi stalnog postava kao što su promet i vatrogastvo, rudnik je posebna atrakcija za sve kao što je i kabinet Nikole Tesle. Obnovom postava Transformacije energije primjećujemo sve veći interes za sadržaje tog odjela. Muzejske sadržaje i programe komuniciramo putem društvenih mreža pa i tako dopiremo do mladih.
Osim stalnog postava, što se možemo pogledati u muzeju? Koje sve programe možemo posjetiti?
Muzej kontinuirano organizira tematske izložbe pa trenutno imamo izložbu o slovoslagarskom stroju Linotype koji je interpretiran kroz umjetničku intervenciju umjetnika Viktora Popovića te kontekstualiziran fotografijama Ante Brkana iz zadarskog Narodnog muzeja. Do rujna traje izložba „Od tabule do tableta“, koja prikazuje različite tehnike prijenosa informacija prisutne na tlu Hrvatske od antike do danas. Također do rujna imamo izložbu Jonathana Robertsa koja prikazuje 118 umjetničkih radova izrađenih s pomoću umjetne inteligencije, od kojih svaki predstavlja pojedinačni kemijski element iz periodnog sustava, uz naglašavanje njihovih individualnih značajki, svojstava i povijesnih okolnosti. Za djecu smo ovih dana organizirali Malu školu elektronike gdje izrađuju svoj radio prijemnik.
Od rujna nastavljamo s edukativnim programima kojim upoznajemo pojedine eksponate u našem postavu, uslijedit će potom Dani svemira. Predavanja u Planetariju i Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle imamo svakog dana. Ponovno je postavljen interaktivni postav iz kemije – o periodnom sustavu elemenata. Nedjeljom građanima nudimo besplatnu vožnju gradom muzejskim tramvajem iz 1924. godine.
Rudnik, planetarij i demonstracijski kabinet Nikole Tesle su zasigurno najposjećeniji, planira li se nešto novo?
Planiramo nastavak obnove odjela Transformacija energije s parnim strojevima koji će se periodično pokretati. Ove godine nastavljamo s obnovom stalnog postava prometa, što će se nastaviti i sljedećih godina. Radi se i na novom postavu o tekstilnoj tehnici. Obnova stalnog postava i uvođenje novih tematskih cjelina u postav, odnosno proširenje postojećih, prioritet je rada sljedećih godina. Naši kustosi već rade na tome. Najreprezentativniji predmeti iz fundusa već jesu u stalnom postavu, a dopunit će se interpretativnim legendama. Dodat će se i novi predmeti no problem je nedostatak prostora.
Prošle godine otvoren je obnovljeni Apisarij – odjel sa živim pčelama, gdje se posjetitelji upoznaju s pčelinjim zajednicama kao prirodnim sustavom života i proizvodnje te važnim činiteljem opstanka na Zemlji. Imamo i niz edukativnih programa vezanih uz pčele, a napravili smo i putujuću izložbu koja trenutno gostuje na Pelješcu. Planiramo i proširenje postava vezanog uz Nikolu Teslu.
Nakon tri godine obnovljen je Hrvatski prirodoslovni muzej: Evo kada otvara svoja vrata
U muzeju se čuvaju Samoborček, sat s Kvatrića, vatrogasna štrcaljka Kernereuter
Tehnički muzej čuva eksponate koji kod dijela Zagrepčana izazivaju nostalgiju, isto tako je i s objavama na društvenim mrežama. Koliko je teško ili lako bilo doći do eksponata?
Jezgro današnjeg fundusa započinje donacijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i tehničkih fakulteta zagrebačkog sveučilišta, Hrvatskog prirodoslovnog društva, tadašnje Narodne tehnike, niza velikih proizvodnih i gospodarskih sustava (Rade Končar, željeznice, brodogradilišta, elektroprivreda i drugi) pa i drugih muzeja (Muzej za umjetnost i obrt). Tijekom proteklih pola stoljeća Muzej je svoj fundus obogatio nizom darova i otkupa od pojedinaca, ali i donacijama institucija, ustanova i tvrtki. To se nastavlja i dalje, a objavama na društvenim mrežama potičemo građane da nas se sjete kad imaju neki tehnički predmet koji im više nije potreban.
Od nekoliko tisuća izložaka u stalnom postavu, možemo izdvojiti neke od najzanimljivijih za Zagrepčane: tijesak za grožđe iz 1871. s imanja zagrebačke nadbiskupije u Vugrovcu pokraj Zagreba, tender parne lokomotive Samoborček iz 1930., motorne saonice Knez iz 1931., kojima se njihov konstruktor vozio Savskom cestom, javni sat s Kvaternikova trga u Zagrebu iz 1925. U odjelu Vatrogastvo nalaze se zaprežna momčadska vatrogasna kola iz druge polovice 19. stoljeća, parna vatrogasna štrcaljka Kernereuter iz 1889., automobilske vatrogasne ljestve Magirus K-20 iz 1924., kombinirano vatrogasno vozilo Chevrolet iz 1931. – sve korištene u Vatrogasnoj brigadi Zagreb. U odjelu Astronomija nalazi se teleskop Reiner Felder & Hertel iz 1901. kojeg je Oton Kučera nabavio prilikom osnivanja Zagrebačke zvjezdarnice. Iznimno je vrijedan i prvi radiodifuzni odašiljač Radio Zagreba – Telefunken iz 1926. putem kojeg je emitirano: „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“.
Od mnogih priča povezanih s muzejskim predmetima zanimljiva je ona o parnoj vatrogasnoj štrcaljki Kernereuter. Dobivši glavni zgoditak na lotu od 2.900 forinti, Julio Zigeunner, konobar u uglednom restoranu Lovački rog u Ilici, daruje navedeni iznos Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Zagrebu radi kupnje suvremene vatrogasne štrcaljke. U Beču je nabavljena prijevozna parna vatrogasna štrcaljka s konjskom zapregom koja je u čast darodavcu nazvana Julijeva parnjača i koju zagrebački vatrogasci odmah koriste u požaru 2. ožujka 1890.
„Muzej u zajednici, za zajednicu, sa zajednicom“
Planira li se obnova ili proširenje muzeja?
Imamo izrađenu projektnu dokumentaciju za obnovu dijela Muzeja i novi segment stalnog postava, a za realizaciju projekta prijavili smo se za financiranje iz fondova EU i trenutno čekamo rezultate. U novom postavu predstavit ćemo čime je u znanosti i tehnici Hrvatska pridonijela europskoj i svjetskoj baštini kroz povijest, uz isticanje aktualnosti tih izuma i njihovih izumitelja. Individualni doprinosi svakoga od njih postavljeni su u širi europski i svjetski kontekst. Posjetitelji će naučiti o najistaknutijim hrvatskim znanstvenicima i inovatorima, značajnim izumima, otkrićima ili fenomenima koje su izučavali; okolnostima, kontekstu vremena i sredine iz kojih su potekli; njihovim životnim pustolovinama i izazovima europskoj i globalnoj dimenziji njihova djelovanja i utjecaja.
Uz to, obnova, uređenje i opremanje obuhvatit će uređenje i opremanje izložbene dvorane, novi prostor za edukativne programe, opremanje multimedijalne dvorane, uređenje suvenirnice, izgradnju i opremanje kafića… Obnova infrastrukture pridonijet će kvaliteti posjeta i inkluzivnosti, boljoj dostupnosti prostora Muzeja osobama s teškoćama u kretanju. Doprinos socijalnoj uključenosti bit će omogućen i putem interpretativnih legendi prilagođenih slijepim i slabovidnim osobama.
Kako vidite budućnost Tehničkog muzeja Nikola Tesla?
Muzej ima golemi potencijal na svim poljima i nastojat ćemo ga ostvariti. Za budućnost Muzeja svakako je važna realizacija projekta obnove i izrade novog postava, paralelno s obnovom, izmjenom i dopunom postojećeg postava. Cilj je poboljšati kvalitetu posjeta uvođenjem grijanja i klimatizacije u halu stalnog postava, povećanje broja programa vezanih uz Nikolu Teslu. Nastavit ćemo prikupljati građu ciljanim popunjavanjem zbirki, afirmirati ulogu žena u znanosti i tehnici. U budućnosti planiramo urediti otvoreni depo muzejske građe u hali V u Tratinskoj te interaktivni postav s područja fizike, matematike i kemije.
I dalje ćemo biti otvoreni suradnji s ustanovama, pojedincima, udrugama, umjetnicima…, svima s kojima imamo zajedničke ciljeve. Pod motom „Muzej u zajednici, za zajednicu, sa zajednicom“ plan rada i razvoja Muzeja podržava neke od prioriteta javnih politika: društvenu jednakost, učinkovito i održivo upravljanje prostornim resursima, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.
