Gotovo svaka županija ili predio Hrvatske njeguje drugačiji stil kuhanja koji uključuje šarolik i raznovrstan spektar namirnica.
Svi ćemo se složiti kako je hrvatska kuhinja jedna od najraznolikijih kuhinja u Europi, a možda i šire. Gotovo svaka županija ili predio Hrvatske njeguje drugačiji stil kuhanja koji uključuje šarolik i raznovrstan spektar namirnica. Jug Hrvatske krasi božanstvena mediteranska kuhinja, istarska kuhinja prožeta je opojnim aromama tartufa i jedinstvenom tjesteninom, u Zagrebu i okolici spravlja se vjerojatno najbolja purica s mlincima i štrukli, dok je čobanac sastavni dio svakog stola u Slavoniji.
U nastavku možete provjeriti kojih se to deset autohtonih hrvatskih delicija uguralo u najboljih deset.
Zagorski štrukli
Štrukli su jednostavno fascinantno kulinarsko djelo. Po prirodi su pravo pučko jednostavno jelo, a ono što zadivljuje jest njihova svestranost jer se mogu poslužiti u svim slijedovima jela od juhe do deserta te se mogu jesti kao street food ili u finim restoranima.
Pašticada
Za velike se stvari treba malo više potruditi, a to je i slučaj kod pašticade koja je rezervirana za najsvečanije prigode.
Skradinski rižot
Priprema skradinskog rižota maratonski je posao, ali uložena strpljivost kuhara, arome i tekstura jela dobivena iz naizgled jednostavnih sastojaka nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Viška ili komiška pogača
Prastaro jelo još iz doba antike koje je prava gastronomska ikona otoka Visa i Hrvatske. Glavna zvijezda ovih pogača su upravo slane ribice soljenje na tradicinalan način koji je proslavio otok Vis. Umijeće soljenja ribe, otprilike u 19.stoljeću, komiški i viški majstori širili su u drugim zemljama na Sredozemlju i moguće da su svojim pogačama utjecali na nastanak drugih mediteranskih pogača poput focaccie ili španjolskih i provansalskih pogačica.
Soparnik
Još jedno sirotinjsko jelo, pogača spravljena od nekoliko osnovnih sastojaka, a umjesto mesa ili ribe, prava zvijezda ove pogače jest povrće odnosno blitva. Tanka hrskava pitica s maslinovim uljem, lukom i češnjakom pečena u kominu koju u Poljicama peku majstori i majstorice obično za fešte.
Čobanac
Slavonci ga obožavaju i ponosni su na ovo jelo koje su vjerojatno pripremali čobani odnosno pastiri na otvorenom u kotliću. Priprema se od više vrsta mesa koje se dugo krčka, a svakako sadrži i komad divljači te svinjsku nogicu koja mu daje poželjnu gustoću i želatinoznost. Mađarski utjecaj u slavonskoj gastronomiji očituje se u dodatku obilja crvene paprike što ljute što slatke što je slučaj i kod čobanca.
Fuži s tartufima
Još jedno jelo na popisu gastronomske baštine Hrvatske, a kojim se diči Istra. Tartufe, kao elitnu vrstu gljiva ne treba puno predstavljati kao ni tradicionalnu istarsku domaću jednostavnu tjesteninu.
Dagnje na buzaru
Jednostavna i nježna kulinarska tehnika za pripremu ribe i plodova mora nije se puno promijenila od svojih antičkih početaka. U buzari se spajaju češnjak, peršinov list, maslinovo ulje i riba, te u novije vrijeme krušne mrvice i bijelo vino. Buzara je delikatna metoda pripreme koja čuva izvorne okuse morskih namirnica zbog čega je toliko popularna.
Purica s mlincima
Sastavni dio obiteljskih okupljanja i proslava, purica s mlincima prepoznatljiv je klasik hrvatske gastronomije. Zagorski puran i domaći mlinci daju najveću notu tradicije, no nisu nužni za pripremu vrhunske delicije.
Sinjski arambašići
Sinjski arambašići nalaze se na popisu zaštićenih nematerijalnih hrvatskih kulturnih dobara. Nalikuju sarmi s nekoliko bitnih razlika. Goveđe i svinjsko meso je sjeckano, a ne mljeveno te zamotano u listove kiselog kupusa bez dodatka riže. Arambašići se kuhaju zajedno s goveđom kosti, kobasicom i komadima ovčjeg suhog mesa, a začinjeni su cimetom, muškatnim oraščićem i klinčićima.
Izvor: gastro.24sata.hr
