Razine vode u rijekama širom svijeta tijekom 2023. godine dosegle su najniže točke u posljednjih 30 godina, stoji u izvještaju koji je nedavno objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO), agencija Ujedinjenih naroda. U dokumentu se navodi kako su globalne razine vode u posljednjih pet godina značajno ispod dugoročnog prosjeka, što izaziva zabrinutost za budućnost globalnih vodnih resursa.
Pad razine vode prvenstveno su prouzročile klimatske promjene, no dodatni utjecaj ima vremenski fenomen El Niño, koji se periodično pojavljuje svakih nekoliko godina i ima velik učinak na oborine diljem svijeta.
Prema izvještaju WMO-a, 2023. godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja, a ledenjaci su izgubili više leda nego u posljednjih 50 godina. Ovaj gubitak leda dodatno pogoršava globalnu krizu s vodom, smanjujući izvore pitke vode i izazivajući ozbiljne posljedice za ekosustave i zajednice koje o ovim izvorima ovise.
Najpogođenije rijeke
No, nisu sve regije svijeta jednako pogođene. Prema podacima WMO-a, vodostaji su bili značajno ispod dugogodišnjeg prosjeka u slivovima velikih rijeka, uključujući rijeku Mississippi u Sjedinjenim Državama, Amazonu u Južnoj Americi te rijeke Ganges, Brahmaputru i Mekong u Aziji. Pogođene su i rijeke u istočnoj Africi, sjevernom dijelu Novog Zelanda, Filipinima i sjevernoj Europi.
Glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo, upozorila je na ozbiljnost situacije, uspoređujući vodu s “kanarincem u rudniku ugljena klimatskih promjena”. Ova metafora odnosi se na staru rudarsku praksu korištenja kanarinaca kao ranog upozorenja na opasne razine ugljičnog monoksida u rudnicima.
“Konstantno nam stižu signali opasnosti u obliku sve ekstremnijih padalina, poplava i suša koje nanose velike žrtve životima, ekosustavima i ekonomijama… a ipak ne poduzimamo potrebne mjere”, izjavila je Saulo.
Opasnost prijeti posvuda: Ove biljke i životinje ne bi smjele biti u Hrvatskoj
Suočavanje s nedostatkom vode
Prema podacima Ujedinjenih naroda, čak 3,6 milijardi ljudi, što čini više od 40% svjetske populacije, suočava se s nedostatkom vode barem jedan mjesec u godini. Prema modelima i projekcijama, ta bi brojka mogla narasti na čak 5 milijardi do 2050. godine, što naglašava potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se spriječile buduće krize s vodom.
Izvještaj WMO-a također dokumentira razine vode u jezerima i rijekama, vlažnost tla, kao i stanje ledenjaka i snijega. Ipak, jedna od ključnih prepreka u prikupljanju preciznih podataka jest manjak suradnje brojnih zemalja, koje nisu uspjele osigurati sve potrebne informacije jer im nedostaje jedan parametar koji uključuje podatke za samo 30 zemalja.
To ostavlja praznine koje WMO popunjava modelima, ali organizacija apelira na hitno prikupljanje više podataka kako bi se dobila jasnija slika globalne krize s vodom.
