Područje šuma važno je zaštititi kao jedno od najdragocjenijih bogatstava na Zemlji koje je stanište milijuna biljnih i životinjskih vrsta. Također, šume su ključan faktor za stabilnost ekosustava, proizvodnju kisika i borbu protiv klimatskih promjena.
Iako se neprestano ističe njihova važnost, ukupna površina šuma zahvaćena degradacijom je ogromna. Naime, globalno se radi o površini dvije Njemačke u odnosu na 2022. godinu, a degradirana su ključna područja bioraznolikosti i staništa za dragocjene vrste ovisne o šumi koja su izgubila više od milijun hektara drveća prošle godine.
“Premda smo već skoro pri kraju ciklusa do kada smo se obvezali sami sebi spasiti šume, kolektivno, jedva da smo napravili trag u obuzdavanju krčenja”, navode istraživači u izvještaju ‘Šume u požaru’ te ističu da se prašume, iako su nezamjenjive, i dalje suočavaju s neoprostivim uništavanjem.
‘Zabrinjavajući rezultati istraživanja’
Inače, šume su uz oceane najvažnije područje koje je nužno zaštititi, ako mislimo realizirati sve ostale klimatske probleme. Novo izvješće organizacije koja je bavi isključivo zaštitom šuma stoga je zabrinjavajuće.
Naime, istraživanje objavljeno na Forest Declaration Assessment ističe da se šume i bioraznolikost i dalje uništavaju alarmantnom brzinom, ugrožavajući tako planetarno zdravlje i dobrobit budućih generacija.
Sukladno tome, međunarodna obećanja o šumama obvezala su svoje potpisnike na zaustavljanje i poništavanje globalne deforestacije i degradacije šuma do 2030. godine. “Ali, svijet nije na putu da ispuni ciljeve za šume do 2030. godine. Naprotiv, ovo godišnje izvješće o procjeni otkriva otrežnjujuću putanju tekuće ili rastuće globalne deforestacije i degradacije u 2023. godini”, istaknuto je.
Stručnjaci upozoravaju na ozbiljnost krize s vodom: ‘Konstantno nam stižu signali opasnosti’
Apel istraživača
Zbog klimatskih promjena i namjernog podmetanja požara kako bi se očistila zemlja, šumski su požari postali sve učestaliji i intenzivniji diljem svijeta. Najviše šuma izgubili su tropski krajevi, uglavnom od namjerne sječe radi sadnje soje i iskapanja nikla za baterije za električna auta i slične naprave, a dijelom i od požara.
Kao rezultat trajnog gubitka pokrova drveća, bruto emisije stakleničkih plinova nastale krčenjem šuma, iznose ukupno 3,8 milijardi metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Zbog opisanih trendova istraživači su uputili apel.
“Ne možemo dopustiti da se ti trendovi nastave. Svi se čelnici moraju ujediniti kako bi dali prioritet zaštiti, očuvanju i obnovi šuma. Svijet ne može podnijeti svoje ‘uobičajeno’ iskorištavanje i uništavanje šuma i drugih prirodnih ekosustava. Bez široko rasprostranjenog, transformativnog prihvaćanja alternativnih ekonomskih modela, svijet neće ispuniti svoje ambiciozne ciljeve za održivi razvoj, klimu i prirodu”, zaključuju istraživači.
