Klima na Zemlji mogla bi biti na opasnoj prekretnici. Naime vrlo smo blizu točke koju navodi Pariški sporazum, a koju su mnogi znanstvenici nazvali mjestom bez povratka. Znanstvenici smatraju da su šanse prijeđemo do 2300. godine čak 45 posto.
Prošle godine, po prvi put, svih 365 dana u godini temperatura je bila viša za 1 °C u odnosu na predindustrijske razine, što planet dovodi opasno blizu prelaska praga od 1,5 °C zagrijavanja iznad predindustrijskih razina, što je granica određena Pariškim sporazumom.
Neki stručnjaci smatraju da će naše odluke u idućih nekoliko godina odrediti hoćemo li uspjeti dovoljno usporiti globalno zatopljenje. Drugi tvrde da smo taj prag premašili već godinama unazad.
Četiri točke bez povratka
Istraživanje koje su provele Tessa Möller i Annika Ernest Högner, sa Sveučilišta u Potsdamu u Njemačkoj umjesto jedne, navode četiri točke bez povratka, odnosno trenutka nakon kojih bi se klimatske promjene naglo ubrzale, prenosi Science Alert.
Trenuci koje su one definirale su drastične promjene struja u Atlantskom oceanu, uništavanje amazonske prašume, topljenje ledenog pokrova na Grenlandu te topljenje zapadnoarktičkog ledenog pokrivača.
Stručnjaci su nedavno upozorili da bi sustav morskih struja Atlantskog oceana mogao doživjeti nepopravljive promjene već do 2050. godine. Međutim drugi su više zabrinuti oko topljenja grenlandskog pokrivača, a neki smatraju da je ta točka bez povratka već pređena.
Projekcije za daleku budućnost
Neki znanstvenici smatraju da Amazona već ispušta više ugljika nego što ga apsorbira, zbog čega pridonosi globalnom zatopljenju. Vjerojatnost da se pređe samo jedna od ovih točaka znanstvenice su definirale kao “rizik prijeloma”.
“Otkrivamo da se rizik prijeloma do 2300. povećava sa svakim dodatnim porastom od 0,1 °C iznad 1,5 °C te naglo ubrzava za zagrijavanje iznad 2,0 °C”, zaključile su autorice.
Iako su ove projekcije za daleku budućnost, ono što činimo sada odredit će daljnji razvoj događaja u globalu. Ova otkrića naglašavaju koliko je važno pridržavati se Pariškog sporazuma i održati zagrijavanje ispod 2 °C, čak i ako se prag od 1,5 °C premaši.
Domino efekt
Ako globalne temperature prijeđu prag od 1,5 °C, čak i privremeno, možda neće povratka na staro. Kao domino, jedna prijelomna točka koja padne mogla bi povući i druge, a nejasno je mogu li se pojedine granice preokrenuti ili usporiti.
Korištenjem konceptualnog modela koji uzima u obzir ovu složenost, Möller, Högner i njihov tim procijenili su prijetnju rizika prijeloma u kratkom roku (do 2100.), srednjem roku (do 2300.) i dugom roku (nakon 50.000 godina).
Prema trenutnoj stopi zagrijavanja, modeli pokazuju da bi do 2300. rizik prijeloma mogao doseći 45 posto, a u dugom roku gotovo se udvostručiti na 76 posto.
Cilj je dostići nultu emisiju stakleničkih plinova
Autorice priznaju da postoji da trenutni klimatski modeli nisu posve pouzdani, no ostaje ključno da znanstvenici nastave pokušavati predvidjeti što će se dogoditi ako svijet premaši svoje klimatske ciljeve.
Ovo su uzroci ekstremnih vrućina i vremenskih nepogoda: Borba traje već dugo
Dostići neto nultu emisiju stakleničkih plinova do 2100. bit će “od presudne važnosti za minimiziranje rizika prijeloma u dugom roku”, zaključio je tim istraživača.
