Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se 29. rujna na temelju rezolucije koju je Opća skupština UN-a donijela 2019. godine. Program Ujedinjenih naroda za okoliš ističe da se za proizvodnju hrane troše ogromne količine resursa poput zemlje, vode, energije i rada. Kada se hrana izgubi ili baci, ti resursi se također troše, što utječe na učinkovitost proizvodnje hrane.
U 2021. godini, procijenjeno je da je 13,2 posto hrane globalno izgubljeno nakon berbe na farmama, tijekom transporta, skladištenja, veleprodaje i obrade. U 2022. godini, procijenjeno je da je 19 posto hrane dostupne potrošačima izgubljeno na razini maloprodaje, ugostiteljskih usluga i kućanstava.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš procijenio je da su kućanstva bila odgovorna za bacanje 631 milijun tona hrane, što čini 60 posto od ukupno bačene hrane u 2022. godini. Hrana se baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do kućanstava. U Republici Hrvatskoj godišnje se baci 286.379 tona hrane, od čega jestivi dio iznosi 106 tisuća tona, rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede. Rezultati pokazuju da oko 76 % otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 % u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 % u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 % u preradi i proizvodnji i 2 % u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.
Hrvatska baca oko stotine tisuća tona hrane
U Hrvatskoj postoje samo procjene koliko se hrane baci, i one se kreću između 380.000 i 400.000 tona godišnje, kaže Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača. Do bacanja hrane jednim djelom dolazi zbog prekomjerne kupnje, pripreme velikih količina hrane koje se ne pojedu i nerazumijevanja rokova trajanja.
U Hrvatskoj se po stanovniku baci ili ukupno 286.379 tona. Iako smo bolji od EU prosjeka, naši su potrošači lošiji u postupanju s hranom jer čak 76% otpada od hrane u Hrvatskoj nastaje upravo u kućanstvima, kaže Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada hrane.
U EU se godišnje proizvede više od 58 milijuna tona otpada od hrane što iznosi 131 kilogram po stanovniku. Istovremeno, više od 37 milijuna ljudi ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan, pojašnjava Ilakovac. Kućanstva stvaraju više od polovice ukupnog otpada od hrane čak 54% u EU-u, pri čemu 70% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, ugostiteljskim objektima i maloprodaji.
Zagrepčani će uskoro smeće bacati uz pomoć aplikacije: Tomašević objasnio kako će to funkcionirati
Savjeti za sprječavanje bacanja hrane
Planiranje jelovnika znači da trebate napraviti popis namirnica koje vam trebaju za sljedećih tjedan dana. Nemojte pretjerivati s količinama kako biste spriječili nepotrebno gomilanje i naposljetku bacanje hrane, kaže Popović Filipović. Sljedeći savjet je mudra kupovina. Brižljivo sastavljen popis za tjednu kupovinu (ako ga se pridržavamo) može smanjiti prehrambeni otpad 4-13 kilograma po osobi godišnje. Osim toga, kupujte voće i povrće nepravilnog oblika. Jednako je vrijedno kao i ono savršenog oblika.
“Što se tiče kategorija koje se najčešće bacaju, podaci dobiveni u mojim istraživanjima koje sam provela u sklopu doktorske disertacije, a slično je potvrdilo i niz istraživanja u drugim EU zemljama, to su voće i povrće koje čine gotovo polovicu u ukupnoj količini otpada od hrane, pojedinačno oko 23%. Najmanje bacamo kolače i kekse, te prerađevine od voća i povrća poput džemova, kompota, raznih namaza, oko 2%”, kaže Ilakovac.
No, dodaje da bacamo određene količine u svim kategorije hrane, i to: kruh i peciva 8,8%, krumpir i proizvodi od krumpira 8,6%, zatim meso oko 7%, mlijeko i mliječni proizvodi 4,4%, tjestenina i riža 3,7%, gotova i polugotova jela 3,2% i riba 2,9%. Treba napomenuti da u ukupnoj količini otpada od hrane oko 11,5% čine nejestivi dijelovi namirnica. Taj postotak bi svakako završio kao otpad jer nije jestiv. Također, neki od neiskorištenih proizvoda ne mogu se konzumirati jer nisu više prikladni za prehranu ljudi i zbog toga predstavljaju gubitak, kaže Ilakovac. Međutim, dio odbačenih namirnica iako je i dalje pogodan za prehranu ljudi baca se kao izravna posljedica odluka potrošača, na primjer ovisno o njihovim osobnim afinitetima, netko možda guli koru voća koja je jestiva, nečije dijete odbija jesti koricu kruha i slično, primjera je mnogo.
Naučite razliku između rokova „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“
„Upotrijebiti do“ označava datum do kojega se hrana može sigurno konzumirati i on piše na hrani koja je lako kvarljiva. Nakon ovoga datuma se hrana ne bi smjela konzumirati jer može utjecati na zdravlje, pojašnjavaju u CEIP-u.
„Najbolje upotrijebiti do“ zapravo označava datum do kojeg hrana zadržava svoja svojstva. Kada istekne ovaj rok, hrana se može i dalje konzumirati neko vrijeme, ako je dobro skladištena i ako pakiranje nije oštećeno. Namirnice kao što su tjestenina ili riža mogu koristiti i godinu dana nakon isteka roka, kod drugih je namirnica potreban oprez. Ovdje se radi o mesu i proizvodima od mesa, ali i o jajima, kaže Popović Filipović.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je izradilo Vodič za označavanje roka trajanja hrane koji subjektima u poslovanju s hranom daje preporuke kako, u okviru zakonskih propisa, mogu ispravno odrediti i označiti rok trajanja hrane. Cilj vodiča je povećati i svijest da ispravnim označavanjem roka trajanja hrane sprječavamo nepoželjno bacanje hrane.
Krenulo pošumljavanje požarišta na Biokovu: Posadit će više od dvije tisuće novih sadnica
Planirajte veličinu obroka
U kupovinu uvijek treba ići s jasnim popisom što vam treba za tjedan dana i educirati se kako i što kupovati, jer ćete tako na kraju i uštedjeti i pomoći očuvanju okoliša.
Neki od najvažnijih savjeta kako izbjeći bacanje hrane su: planirajte tjedni jelovnik, u kupovinu idite s popisom potrebnih namirnica, provjeravajte rokove valjanosti kada kupujete hranu ali i kada ju čuvate u kućanstvu, pravilno čuvajte hranu i višak pripremljenog obroka pojedite idući dan ili iskoristite za pripremu novog jela.
“Bolje plansko upravljanje hranom u vašem kućanstvu, prije svega kupovina realnih količina namirnica i priprema realnih količina obroka je najbolji način za smanjenje bacanja hrane, ali i uštedu u kućnom budžetu”, kaže Ilakovac.
Planiranje obroka (Foto: ilustracija CEIP)
Pametno skladištite
Hranu skladištite u prozirnim spremnicima. Voće i povrće skladištite odvojeno.
Proizvodi s kraćim rokom trajanja neka budu prije onih s dužim rokom.
Slika
Iskorištavanje ostataka
Hrana se može iskoristiti na razne načine, bacanje je najlakše, a time ne zaboravite bacate i novac.
Kako pojašnjava Branka Ilakovac hranu treba iskoristiti ih za pripremu novog jela, koje konzumirajte već u idućem obroku ili sljedeći dan. “Kod čuvanja ostataka primijenite formulu 2 + 2 + 2: najviše 2 sata smije proći do spremanja u hladnjak, najviše 2 dana za konzumaciju ostataka iz hladnjaka, odnosno najviše 2 mjeseca za konzumaciju ukoliko ste ih zamrznuli”, kaže Ilakovac.
Za kraj u CEIP-u poručuju: jedan dan u tjednu odlučite se iskoristiti samo namirnice koje imate u kući bez odlaska u trgovinu. Na taj način smanjit ćete bacanje hrane u kućanstvu i dati priliku svojoj kreativnosti.
Od 2022. godine, sve aktivnosti i zanimljivosti na temu sprječavanja otpada od hrane je moguće pronaći i na https://hrana-nije-otpad.mps.hr/, koju je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao jedinstveno mjesto za razmjenu znanja i dobrih poslovnih praksi za sprječavanje otpada od hrane.
