Europom se šire kukci koji prenose opasne bolesti: ‘Simptomi i komplikacije postaju češći’

Laboratorijsko istraživanje (Foto: Pixababy, Unsplash)

Zbog klimatske krize, bolesti koje prenose komarci, poput denga groznice i malarije, postat će važniji dio kurikuluma na medicinskim fakultetima diljem Europe.

Budući liječnici također će više učiti o prepoznavanju i liječenju toplinskog udara te će morati uzeti u obzir utjecaj klimatskih promjena na liječenje, najavili su čelnici medicinskih škola, obavijestivši javnost o osnivanju Europske mreže za obrazovanje o klimi i zdravlju (Enche).

Pod vodstvom Sveučilišta u Glasgowu, 25 medicinskih fakulteta iz zemalja poput UK-a, Belgije i Francuske integrirat će klimatske lekcije u obrazovanje više od 10.000 studenata, prenosi Guardian.

Cvjetanje mora (Foto: Goran Sebelic / CROPIX)

Najtoplije ljeto do sad

“Liječnici budućnosti suočit će se s različitim bolestima i stanjima koje sada ne vide. Moraju biti svjesni toga kako bi ih mogli prepoznati”, izjavila je dopredsjednica Mreže, dr. Camille Huser sa Sveučilišta u Glasgowu.

Ovo ljeto bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, a klimatske promjene povećavaju pritisak na zdravstvo. Insekti koji prenose bolesti, poput komaraca, šire se na nova područja, potpomognuti promjenama u temperaturi i obrascima padalina. Ekstremni vremenski uvjeti i zagađenje zraka utječu i na kronične bolesti poput raka, dijabetesa i srčanih i plućnih bolesti.

Uloga klime u obrazovanju na medicinskim fakultetima znatno varira, rekla je Huser, i često se sastoji od samo jednog modula ili predavanja. Mreža zamišlja da će u budućnosti klimatski sadržaji biti integrirani u cijelo obrazovanje.


Područja šuma nemilosrdno se uništavaju: Istraživači uputili zabrinjavajući apel

Mikrobi evoluiraju potaknuti promjenama

“Klimatske promjene ne stvaraju nužno potpuno nove bolesti koje ranije nismo vidjeli, ali pogoršavaju postojeće”, objašnjava Huser. “Na primjer, dijabetes nije nešto što ljudi povezuju s klimatskim promjenama, ali simptomi i komplikacije postaju češći i ozbiljniji za ljude koji žive u svijetu promijenjene klime”, opisala je.

Antimikrobna otpornost, u kojoj patogeni evoluiraju i više ih se ne može učinkovito liječiti postojećim lijekovima, također se pogoršava zbog klimatske krize, a Huser je rekla da ta saznanja treba uključiti u nastavu.

Studenti će također učiti o prednostima hodanja ili vožnje biciklom umjesto vožnje autom kao i važnosti aktivnosti poput vrtlarenja i sadnje drveća. Obje aktivnosti donose zdravstvene koristi pojedincima i pozitivne su za okoliš.

Rad u laboratoriju (Foto: Pixabay)

I zdravstveni sustav stvara stakleničke plinove

Naglasila je da je važno potaknuti ljude da vode brigu o svom zdravlju jer će tako smanjiti teret na zdravstvenom sustavu. Dodala je kako mnogi ne shvaćaju da zdravstveni sektor proizvodi jednako ili više stakleničkih plinova nego zrakoplovna industrija.

Studentima će se pokazati kako promjene u upravljanju određenim stanjima mogu utjecati na okoliš. Inhalatori za astmu emitiraju stakleničke plinove, pa kontroliranje bolesti ne samo da pomaže pacijentima, već smanjuje i upotrebu inhalatora. Neki pacijenti mogu prijeći na inhalatore s praškom koji emitiraju manje plinova.

Iako su postojale pojedinačne inicijative na razini institucija, voditelji Mreže kažu da je ovo prvi zajednički pokušaj da se klimatska kriza uključi u obrazovanje studenata medicine. Mreža će također pokušati utjecati na tijela koja postavljaju nacionalne kurikulume, kako bi klimatska kriza postala obvezni dio obrazovanja svih liječnika.

Opasnost prijeti posvuda: Ove biljke i životinje ne bi smjele biti u Hrvatskoj

WHO i Farmaceuti su podržali inicijativu

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uz privatne farmaceutske i znanstvene tvrtke poput AstraZenece, Bupa, GSK, Novartisa i Rochea podržala je inicijativu nastanka Mreže.

Enche će biti regionalno središte Globalnog konzorcija za obrazovanje o klimi i zdravlju (GCCHE) na školi javnog zdravlja Sveučilišta Columbia u New Yorku.

“Klimatske promjene će utjecati na sve nas, svugdje, ali ne jednako i ne na isti način. Regionalne mreže su potrebne kako bi pomogle zdravstvenim stručnjacima da spriječe i odgovore na klimatske i zdravstvene izazove jedinstvene za zajednice u kojima rade”, izjavila je prof. Cecilia Sorensen, direktorica GCCHE-a.


Komentari