Peta najveća opasnost za čovječanstvo su klimatske promjene, prema časopisu Wired, a slijede ih asteroidi i komete, kazao je na predavanju održanom u Kastvu uz Svjetski dan pčela Korado Korlević, renomirani hrvatski astronom, pedagog i popularizator znanosti.
“Diljem planeta sonde Argo spuštaju se do dva kilometra morskih dubina i javljaju satelitu razne prikupljene podatke, stoga znamo kako se toplina spušta sve dublje”, dodao je. To nije novost, međutim neki su podaci šokantni i pomalo zastrašujući.
Što se sve događa u morima osim otapanja ledenjaka? Ne zaboravimo glečere koji u nekim predjelima hlade vodu i utječu na morsku razinu. No, događa se također to da sve toplija površinska voda isparava, postaje slanija, teža i – tone.
U dubine
Ona nosi toplinu na 1600 m dubine, gdje je uskladišten ugljični dioksid koji stvaramo još od početka industrijske revolucije, a nestao je iz atmosfere i za koji se dugo nije znalo gdje je. Znanstvenike i istraživače je to intrigiralo i zabrinjavalo.
“I onda mi, ljudi, to ‘čačkamo’. No, što se događa kada mućkamo gaziranu vodu? Izlaze mjehurići. Tako će i ovaj pohranjeni ugljikov dioksid odjednom izaći, dakle, ne polako. To znači kako će doći do naglog skoka temperature što bi mogao biti veliki problem”, istaknuo je na izlaganju ”Pčele i klimatske promjene” poznati edukator, kako sam sebe najčešće naziva.
Nastave li se stvari razvijati u istom smjeru, kod nas će količina padalina do 2030. biti 16 posto manja. Može završiti drugačije, naravno, jer je klima toliko nepredvidiva i nismo sigurni razumijemo li već sada sve potrebno.
Divlje vrste u Hrvatskoj: Do sada ih je zabilježeno više od 40.000
Radikalne promjene
Sjevernu Europu čekaju radikalne promjene klime – ili će biti poplave, ili suše – budimo spremni na sve veće ekstreme. “Raspored padalina će biti loše raspoređen, to znači da ćemo pamtiti i kada ih ne bude i kada ih bude, jer neće postojati normala”, opisao je strastveni govornik.
Ogroman problem imat će južni Mediteran, smatra, pa moramo biti spremni na nagli rast razine mora. Do tog rasta neće doći samo radi otapanja leda, utjecaj ima također zagrijavanje, jer toplina povećava obujam vode. Tu su i vremenski ekstremi, mjesečeve mijene, promjene u težini zraka iznad površine…
“Ne čini nam se tako, ali zrak poprilično pritišće površinu mora”, otkrio je, dodajući kako svakih 100 mbara diže razinu mora za 1 metar. Inače, najveći atmosferski tlak, pretvoren u tlak na morskoj razini, izmjeren je u Sibiru te iznosi 1032 mbar. Najniži tlakovi mjere se u središtima tropskih oluja. Visinu mora određuje težina zraka iznad. Prema tome, zrak je odozgo težak, što znači da stišće prema dolje i to poprilično, “cijela atmosfera je kao 10 m vode”.
Migracije
“Ako umjesto 1000 mbara tlak ode na 800 mbara, razina mora se diže dva metra. Pridoda li se tome jugo, specifičan oblik Kvarnerskog zaljeva, ciklonu, zimske mjesece… Slobodno ćemo moći na zgradi riječkog kazališta označavati crtama dokle se more podiglo. Nije upitno hoće li Rijeka imati acqua altu ili ne, već je pitanje koliko često”, pojasnio je.
Afrika zbog porasta temperature postaje neživljiva i stanovnici neće imati drugog izbora nego migrirati prema sjeveru. Već sada su jug Italije, Španjolske, Rumunjske i drugih zemalja u velikim problemima radi visokih temperatura i nedostatka vode. Nekadašnje žitnice uskoro to više neće biti, nove će nastati u Rusiji i Kanadi, jer se sve pomiče sjevernije. U Pakistanu i Indiji poljoprivreda je već velikoj u krizi.
“Klima Istre i Kvarnera bit će kao oko Haife u Izraelu. Ono što stalno slušamo kako se moramo zadržati na 1,5 stupnjeva – to zaboravite – prijeći će više od dva stupnja i stvarno ćemo kod nas uskoro moći uzgajati banane. Ekstremi rastu, u Slavoniji očekujte tornada, ovdje kod nas pijavice”, kazao je Korlević na predavanju u ”gradu na brege”, dodajući kako se treba prilagoditi jer “samo mijena stalna jest”.
Ovo je najvažnije biće na planetu: Bez njega nema života, našem postojanju došao bi kraj
Panta rei
Svijet ni u kom slučaju neće biti isti. Izreka ”Panta rei” – koja se pripisuje grčkom filozofu Heraklitu, a kaže kako nema ničega nepromjenjivoga niti u pojedinačnim stvarima, niti u njihovoj zajedničkoj opstojnosti – više je nego aktualna. Svemir je kao cjelina shvaćen u vječnom i neprekidnom nastajanju i promjeni.
“Pripremimo se na manjak vode, trebat će sve više cisterni. Što više objekata treba bojati svijetlo jer 30 posto energije moramo vratiti u Svemir ne želimo li ‘zakuhati’. Asfaltiramo, na krovove ubrzano postavljamo tamne panele koji generiraju topli zrak, stoga moramo bojati u bijelo gdje god možemo”, poručuje.
U gradovima nam je temperatura viša za dva do četiri stupnja radi tamnih površina koje pretvaraju sunčevu energiju u toplinu. Odbijanje svjetla je izuzetno važno i moramo se potruditi što više energije vratiti. “Na Braču o tome razmišljaju pa tako krovove farbaju vapnom”, istaknuo je primjer koji vrijedi slijediti.
Nove bolesti
Mediteranska vegetacija ovaj tempo promjena može izdržati, no bit će kritično s padalinama. Sezone se pomiču, dolaze nove vrste, nove bolesti… Treba razmišljati o povećanju broja pojilišta, a što se tiče pčelarstva, valjalo bi Izraelce malo pitati “Kako ide?”, duhovito je predložio, no prisutnima – uglavnom pčelarima – nije bilo nimalo svejedno zbog izrečenog.
Osvrnuo se na invazivne vrste, kraj Pule nedavno pronađenu ribu napuhaču, opasnog kukca crnu udovicu koja je već kod Labina, a neće proći dugo da se udomaći u Kopru, vjerojatno za desetak godina.
Leptir Apolon, kojega na Učki više nema radi lampi koje su ih privukle i ”spržile”, kaže, nestao bi ionako za nekoliko desetljeća zbog rasta temperature, a vrsta više ne bi imala u visinu kamo migrirati. U Istri danas nema krijesnica, osim na jednome mjestu, a nema ih jer “mužjake privlači ona najsvjetlija, pa kao i leptiri ugibaju na lampama”.
Opasni plinovi tamo gdje ih ne očekujemo: Jedan od njih je i u vašem hladnjaku
Sami se uništavamo
Korlević je spomenuo knjigu ”Kako zajednice biraju hoće li uspjeti ili propasti”, koja analizira način na koji društva biraju te naveo da je za opstanak ljudi presudan odnos prema prirodi.
Istaknuo je primjer Japana koji je opstao, a bila mu je predviđana propast.
Pričao je potom o samurajima čiju odjeću krase tratinčice, a što pokazuje kako je odnos te kulture prema prirodi sasvim drugačiji od zapadnjačkog. “Asteroid nam uopće nije potreban, sami se uništavamo. Zbilja Zemlja s nama nema sreće, rekao jedan komičar”, naglasio je Korlević.
Osvrnuo se na ono što rade u višnjanskoj Zvjezdarnici gdje je on vodeći istraživač te otkrio kako su uvelike posvećeni odgoju generacije mladih ljudi koji će brinuti o planetu i budućnosti, “tamo gdje smo mi stariji zaribali”. Djeci žele usaditi ne znanja, već vještine, koje ljude čine uspješnima u svim potencijalnim budućnostima.
Oprašivači
U zadnjih 20 godina broj kukaca je pao za 90 posto za što je uvelike kriva ulična rasvjeta, ali i neonikotinoidi – insekticidi koji djeluju na živčani sustav kukaca tako što uzrokuju prekomjernu stimulaciju živčanih stanica. To ometa normalan prijenos impulsa dovodeći do paralize i smrti većine insekata. Pčelama izazivaju ovisnost zbog čega gube memoriju pa nisu u stanju pronaći košnicu.
Oprašivače smo uništili i sada sve ovisi o pčelama koje postaju najamni radnici. Njihova je uloga u oprašivanju nekada bila minorna, glavni posao su odrađivali dlakavi noćni leptiri, mušice i drugi insekti. “Sada, kada smo sve drugo pobili, pčele su nam strašno važne”, zaključio je, dodajući da bi one zapravo trebale biti samo dio ekosustava koji je funkcionalan.
Nastavio je kako u Americi u tri savezne države više nema bumbara, a pčele se iznajmljuju za oprašivanje ogromnih nasada badema što je za njihovo zdravlje pogubno. Normalnu prehranu ovim kukcima omogućavaju livade koje, nažalost, ubrzano nestaju. Zdravu zajednicu čini varijabilna prehrana, ni u kom slučaju monokulture.
Gdje završava otpad iz raznobojnih kontejnera: Nakon što bacite otpad, evo gdje on ide
Moderni robovi
“Ima godina s gubicima od 40 posto. Pčele u SAD-u doista možemo nazvati modernim robovima, a i kod nas se već stvari razvijaju u tom smjeru”, upozorava Korlević pojašnjavajući kako danas o ovim vrijednim bićima ovisi opstanak poljoprivredne proizvodnje.
Smatra, nadalje, kako su pčelari interesna grupa koja može utjecati na važne odluke. Trebalo bi, prije svega sugerira, ne dozvoliti špricanje biljaka nikotinoidima od kojih pčele postaju ovisne. Velikom prijetnjom, nadalje, vidi azijske stršljene. Na njihov je spomen jedna osoba iz publike podijelila informaciju da su ih nedavno našli u Salzburgu, nakon čega je u dvorani nakratko nastao muk iz kojega se mogla razaznati duboka zabrinutost.
“Vi, ovdje prisutni, zrno ste razuma, i vi ste oni koji mogu nešto učiniti. Pandemija nas je prodrmala, shvatilo se da stvari ne funkcioniraju kako bi trebale, pa se danas ubacuje ogromna količina novca, između ostaloga i u poljoprivredu. Oko 2500 milijardi eura ubrizgat će se u ekologiju, zaštitu okoliša i poljoprivredu.
Smislite kako doći do dijela tog novca i iskoristiti ga za promijeniti nabolje stvari u lokalnoj zajednici, radilo se o privatnom poslovanju ili jedinici lokalne samouprave i uprave”, poručio je, predlažući kako možda ulična rasvjeta može imati tajmer ili senzor s ciljem uštede energije i smanjenja svjetlosnog zagađenja.
Veliki ‘reset’
U sljedećih šest godina imamo veliki ”reset”, nakon toga nećemo imati puno mogućnosti, jer dolaze novi izazovi kao što su umjetna inteligencija, samosvijest mreže i ostalo, “doista gadni problemi” s kojima još nemamo niti približno ideju kako se s njima nositi.
“Pčelari su povijesno bili dio učene i načitane populacije pa očekujem kako ćete se prilagoditi. Vaša misija je spasiti dio prirode koji je osuđen na propast. Spašavanjem pčela, spasit ćemo i leptire”, poručio je prisutnima.
Ponovio je kako ne smijemo dozvoliti tretiranje nikotinoidima koji kukce pretvaraju u ovisnike i vode ih u propast. Netko o tome treba voditi računa i učiniti korake da svijet bude “malo bolji od onoga na što bi spao ne uključimo li se”.
“Imate neopisivo puno posla. Vi morate biti influenceri koji društvo čine boljim, jer se radi sve da to ne bude. Poslanje pčelara je oduvijek biti lučonoša, a i danas je. Iskoristite znanje gomilano tisućljećima i moć koju imate da nešto promijenite u svojoj zajednici”, poručio je za kraj Korado Korlević, osoba s kojim vrijeme doslovno proleti.
To dokazuje i zadnje pitanje iz publike, a koje je glasilo: “Kada ćete opet doći?”.
