Uragan Helene pogodio je obalu Floride u četvrtak navečer kao snažna i potencijalno katastrofalna oluja kategorije 4, donoseći kaos na široko područje obale Zaljeva i prijeteći jakim vjetrovima, olujnim udarima i obilnim kišama, javlja Guardian. Dvoje ljudi već je izgubilo život u gradu Alamu u Georgiji.
“U ovom trenutku možemo potvrditi da je došlo do smrtnih slučajeva, ali imena stradalih još nisu objavljena. Dodatne informacije podijelit ćemo čim budu dostupne”, izjavila je gradonačelnica Pamela Bess Lee.
Helene se nalazila oko 70 km istočno-jugoistočno od Tallahasseeja, Florida, s maksimalnim stalnim vjetrovima od 225 km/h, izvijestio je Nacionalni centar za uragane SAD-a sa sjedištem u Miamiju kasno u četvrtak. Očekuje se da bi uragan mogao na pojedinim mjestima donijeti valove veće od 6 metara.
Znanstvenici za klimu upozorili su da globalno zagrijavanje povećava broj i snagu moćnih uragana. Iako nijedna pojedinačna oluja nije izravno povezana s klimatskim promjenama, novi obrazac više i snažnijih uragana potaknut je zagrijavanjem oceana i mora.
Poremetio se polarni vrtlog
Kad su u pitanju globalne pojave istraživači su primijetili nove promjene koja su, smatraju, za promjenu dobre vijesti.
Iznenadno i rijetko zagrijavanje nad Antarktikom možda je odgodilo stvaranje godišnje ozonske rupe iznad kontinenta, zaključak je istraživanja Službe za praćenje atmosfere Copernicus Europske unije.
Te epizode zagrijavanja poremetile su južni polarni vrtlog, kovitlac snažnih vjetrova, i odgodile uobičajenu dezintegraciju ozonskog omotača. Ozon, zaštitni plin u stratosferi, štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.
Svake godine, tijekom proljeća južne hemisfere (od rujna do studenog), nad Antarktikom se formira ozonska rupa. Odgoda je povezana s dva neobična zagrijavanja. U srpnju su temperature stratosfere iznad Antarktike porasle za 15, a u kolovozu za 17 °C. Takva topla razdoblja uobičajena su na Sjevernom, ali veoma rijetka na Južnom polu.
Meteorologinja vidjela na kartama: ‘Zaokret stiže sa zapada, počet će već noćas’
Nepoznat uzrok
Istraživači NASA-e također su primijetili rekordno visoke temperature u antarktičkoj troposferi u srpnju. Iako varijacije u površinskim temperaturama mora i morskom ledu mogu utjecati na te uvjete, i dalje je teško odrediti točan uzrok zagrijavanja.
Nastanak ozonske rupe ovisi o nekoliko čimbenika: snažnom polarnom vrtlogu, Sunčevoj svjetlosti i prisutnosti tvari koje oštećuju ozonski omotač (ODS), poput klorofluorougljika (CFC), koji su se nekada koristili u klima uređajima i hladnjacima.
Te su kemikalije globalno zabranjene prema međunarodnim sporazumima, a dokazi upućuju na to da ozonski omotač postupno zacjeljuje. Međutim, ovogodišnji južni polarni vrtlog bio je slab i izdužen, a ne snažan i kružan, što je dodatno odgodilo uobičajeno oštećenje ozona.
Javio se optimizam
Proces obično počinje u pojasu oko vrtloga te na koncu formira rupu koja traje za australskog proljeća, a zatvara se do prosinca. Iako bi odgođena ozonska rupa mogla sugerirati pozitivne trendove, znanstvenici upozoravaju da to ne tumače kao znak potpunog oporavka.
“Spor početak stvaranja ozonske rupe ne može se automatski pripisati oporavku ozonskog omotača”, ističu istraživači i naglašavaju da na zdravlje stratosferskog ozonskog omotača utječu složeni kemijski i meteorološki čimbenici.
Ako se države nastave pridržavati zabrane ODS-ova, stručnjaci vjeruju da bi se ozonski omotač mogao u potpunosti oporaviti unutar četiri desetljeća. Međutim, veličina i ponašanje ozonske rupe nastavit će fluktuirati zbog ljudskih i prirodnih utjecaja, uključujući klimatske promjene i vulkanske erupcije, kao što je bila velika erupcija podmorskog vulkana Hunga Tonga–Hunga Haʻapai na Tongi 2022. godine.
