Jučer smo prenijeli MUP-ov izvještaj o tome da je CARNET-ov Nacionalni CERT analizom utvrdio kako je u navedenoj bazi više od 47.000 korisničkih računa čija vršna domena završava na .hr, od čega je za čak više od 24.000 korisnika lozinka dostupna u čistom tekstualnom obliku. Detaljno upozorenje i što napraviti pročitajte ovdje.
U poznatoj grupi na Facebooku osvanulo je upozorenje članice grupe, koja tvrdi da su njoj bliskoj osobi s bankovnog računa izvršene neovlaštene transakcije, točnije ukradeno joj je čak 8 tisuća kuna.
“Dragi svi,
Mojoj bliskoj osobi su danas napravljene višestruke neovlaštene rezervacije u ukupnom iznosu od oko 8000kn i prebačene u kineske juane na ime PUDONGXINQU CN. Ne znamo još hoće li nam se novci vratiti.
Kako se zaštititi od hakerskih napada:
Iz MUP-a savjetuju građane da svoje korisničke podatke i lozinke ne daju nikome niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama, a ako su to učinili, neka lozinku odmah promijene. Ako identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, moraju promijeniti i nju, naglašavaju iz policije.
Više informacija o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete o tome kako se zaštiti možete pronaći na internetskim stranicama policije u kategoriji Računalna sigurnost i na YouTube kanalu MUP-a.
Ako je vaše računalo zaraženo zloćudnim računalnim programom koji je kriptirao vaše datoteke i onemogućio pristup vašim podacima, pomoć možete potražiti na internetskoj stranici No more ransom na kojoj se, sa svim potrebnim pojašnjenjima na hrvatskom jeziku, nalazi alat pod nazivom KRIPTO ŠERIF, koji omogućuje da na jednostavan način učitate kriptirane datoteke. To će policiji omogućiti provjeru postoji li dostupno rješenje za dekripciju te, ako postoji, dobit ćete upute o načinu na koji možete pristupiti vašim podacima, ističu iz policije.
Kako spriječiti takav napad?
Iz policije savjetuju i kako spriječiti da se građani nađu na udaru hakera i kibernetičkih kriminalaca.
Prije svega savjetuju stvaranje sigurnosne kopije svih podataka.
Postavite sustav za vraćanje podataka tako da zaraza ransomwareom ne može trajno uništiti vaše podatke. Najbolje je napraviti dvije sigurnosne kopije: jednu koja je spremljena na cloud aplikaciji (budite sigurni da koristite cloud aplikaciju koja automatski radi sigurnosne kopije) i jednu fizičku kopiju (prijenosni tvrdi disk, usb stick, dodatan laptop, itd.). Isključite ih iz računala nakon završetka rada na njima. Vaše sigurnosne kopije će također biti korisne u slučaju da slučajno izbrišete važnu datoteku ili naiđete na poteškoću sa tvrdim diskom.
Također, obvezno bi trebalo instalirati i redovito ažurirati antivirusni program na računalu (ali i pametnom telefonu).
Koristite kvalitetan antivirusni softver kako biste zaštitili svoj sistem od ransomware zloćudnog računalnog programa. Nemojte isključiti ‘funkcije za heuristiku’ jer one pomažu rješenju da pronađe primjerke ransomware zloćudnog računalnog programa koji još nisu formalno otkriveni.
Redovito ažuriranje operativnog sustava (i računalnog i onog na pametnom telefonu) može vas zaštititi od napada.
Redovito ažurirajte softver na svom računalu. Kad vaš operativni sustav (OS) ili aplikacije zatraže ažuriranje, odobrite ga. Ako softver nudi mogućnost automatskog ažuriranja, prihvatite ju.
Omogućite “prikaži ekstenziju datoteka” ili “show file extensions” opciju u Windows postavkama vašeg računala. To će značajno olakšati pronalazak zloćudnih datoteka. Klonite se datoteka sa nastavcima ‘.exe’, ‘.vbs’ i ‘.scr’. Prevaranti često koriste nekoliko nastavaka kako bi zloćudnu datoteku predstavili kao video, fotografiju, ili dokument (kao što je hot-chics.avi.exe ili doc.scr).
Ako otkrijete nepoznati ili nekontrolirani proces na vašem uređaju, odmah prekinite internetsku ili drugu mrežnu vezu (kao što je kućni Wi-Fi) – to će spriječiti daljnje širenje zaraze.
I na kraju – ne vjerujte nikome. Doslovno.
Bilo koji korisnički račun može biti ugrožen, a zloćudne poveznice mogu stići s korisničkih računa prijatelja na društvenim mrežama, kolega, ili partnera na online video igrama. Nikad ne otvarajte priloge u e-mailovima koje ste dobili od ljudi koje ne poznajete. Cyber kriminalci često dijele lažne e-mail poruke koje su vrlo slične e-mail obavijestima internetskih trgovina, banaka, policije, suda, ili porezne službe te na taj način mame primatelje da kliknu na zloćudnu poveznicu i tako dopuste zloćudnom softveru pristup u njihov sustav.