U petak se održala konferencija “Eurotransformacija: “Prva godina eura – Uzlet tržišta nekretnina” koju su organizirali portal Dnevno.hr i tvrtka Motus Media, a na njoj su se mogle čuti razne informacije o stanju na terenu.
Podatak koji iznenađuje: Evo koliko stanova u Hrvatskoj zjapi prazno
Rečeno je tako, između ostalog, i da je u gradovima 10 do 15 stanova prazno te da je potrebno riješiti problem nedostatka priuštivog stanovanja. Da bi se to riješilo, potrebno je povećati ponudu nekretnina na tržištu.
Na konferenciji je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. Bez kvalitetne stambene politike, naglasio je, nije moguće ni građanima omogućiti priuštivo stanovanje, za što je pak prvenstveno potrebno povećati ponudu na tržištu
Gradi se manje stanova
“Kada se država uključuje putem stambene politike, ona mora pomoći da se ponuda poveća”, poručio je. Prema informacijama koje je izložio, u 80-im godinama prošlog stoljeća u Hrvatskoj se godišnje prosječno gradilo oko 24 tisuće stanova, dok se danas taj broj maksimalno penje na oko 15 tisuća godišnje.
Posebno zabrinjavajući podaci dolaze iz Zagreba, gdje je evidentirano oko 54 tisuće praznih stanova. Uhlir ističe da je 2021. godine popisano 2,35 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj, što je oko sto tisuća više u odnosu na 2011. godinu.
Dotaknuo se i pitanja praznih stanova, pa je tako rekao da je u Zagrebu od 372,4 tisuće stambenih jedinica, prazno čak 54,1 tisuća. Slično je i u Splitu, gdje od 81,9 tisuća stambenih jedinica, njih 8,6 tisuća ostaje neiskorišteno.
Ovi podaci dobiveni su od HEP-a, uzimajući u obzir stambene jedinice u kojima nema potrošnje električne energije. Uhlir naglašava da ti prazni stanovi ne služe ničemu i da su neki od njih kupljeni kao oblik investicije.
Problem i porezna politika
Uhlir također razmatra aktualnu stambenu strategiju, napominjući da se trenutni stav odnosi na to da subvencije stambenih kredita u dosadašnjem obliku neće biti održane. Međutim, ističe da je to trenutni stav i da se može promijeniti.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, naglašava da se pitanje pristupačnog stanovanja može riješiti kvalitetnom poreznom politikom. Otpor ima prema općem porezu na nekretnine, ali podržava oporezivanje praznih nekretnina kao način njihove aktivacije.
Ranilović upozorava na nesrazmjer u oporezivanju dugoročnog i turističkog najma, što dovodi do toga da domaći ljudi ulažu u turistički najam, dok građani u većim gradovima, poput Dubrovnika i Splita, imaju problema s pronalaskom stambenog prostora.
Zabrinjavajući podaci o tržištu
Analitičari poput Filipa Brkana iz agencije za nekretnine Imperium Immobiliare također su iznijeli zabrinjavajuće podatke o tržištu u Zagrebu.
Razlika između tražene i realizirane cijene stambenih nekretnina sve je veća, u prosjeku oko 15 posto u cijeloj zemlji, što ukazuje na nerealne zahtjeve prodavatelja.
Hrvati o najboljem gradu za život: ‘Odlučio sam odseliti iz Zagreba, najjača odluka ikad’
Ova situacija ne samo da utječe na domaće tržište nego stvara pritisak na infrastrukturu gradova i urbanističke posljedice. Ranilović izražava nezadovoljstvo radom dijela agencija za nekretnine koje, umjesto da postavljaju realne cijene, potiču prodavatelje na dizanje cijena. Očekuje se da će tržište s vremenom usporiti, a moguće je da će doći i do korekcije cijena.
